Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je, podsjetimo, podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića.
To što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika i v. d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, ali ne i zbog napada na ustavni poredak, može značiti da se Tužilaštvo tako opredijelilo jer je to lakše dokazivati, smatra Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava.
BIĆE I PROTESTA
- Odbrana će vjerovatno insistirati na tome da visoki predstavnik nije imenovan u skladu sa rezolucijom Savjeta bezbjednosti i da je on, kako to Dodik često govori, privatna osoba. A akt privatne osobe se ne objavljuje u Službenom glasniku i mislim da će se na tome temeljiti Dodikova odbrana. S druge strane,
- Tužilaštvo treba da dokaže da je visoki predstavnik imenovan u skladu sa međunarodnopravnim propisima koji se odnose na tu oblast i to je to. Kada je riječ o napadu na ustavni poredak, pretpostavljam da su se vodili time da je to teže dokazivati i da im je ovako lakše. U svakom slučaju, bit će interesantno bez obzira na neoptuženje za ovo drugo krivično djelo, ističe prof. Pobrić. Podsjećamo da je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt donio odluku o izmjeni Krivičnog zakona BiH tako da će se bilo kakve nezakonite radnje kojima se narušava ustavni poredak tretirati kao krivično djelo.
Izmjenama je kriminalizirano nepoštovanje i neprovođenje odluka visokog predstavnika, a kazna može iznositi do pet godina zatvora.
Izmjenama zakona je precizirano šta je konkretna radnja, napad na ustavni poredak. Odluke su donesene i prije nego što je taj zakon stupio na snagu, mislim da se zato Tužilaštvo opredijelilo za podizanje optužnice zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika i smatra da to može dokazati.
Zato je otišla optužnica u tom pravcu, govori Vlado Adamović.
Nakon podizanja optužnice protiv Dodika i Lukića uslijedile su brojne reakcije, ali i poziv na proteste. Udruženje Čast otadžbine namjerava da, kako je saopćeno, zajedno sa udruženjima proisteklim iz odbrambeno-otadžbinskog rata ispred zgrade Tužilaštva i Suda BiH u Sarajevu održi protestni skup zbog podizanja optužnice sa kojeg će biti poručeno “da ono što je srpski narod krvlju stvorio, neće biti poništeno nikakvim prevarama i optužnicama”. Iz udruženja navode da su podizanjem optužnice napadnuti RS i srpski narod i da postoji samo jedan izbor - odbrana predstavnika institucija RS-a.
Beogradski advokat Goran Petronijević, ujedno član advokatskog tima zločinca Radovana Karadžića, najavio je formiranje savjeta za odbranu Dodika ako Sud BiH potvrdi optužnicu.
PRAVNA NORMA
- Kada je riječ o formiranju savjeta, to je tijelo koje eventualno neformalno može pomagati braniocu, ali van sudnice, pojašnjava prof. Pobrić.
Da bi se optužnica potvrdila, kako kaže advokat Goran Bubić, Dodikov branilac, Tužilaštvo BiH treba državnom Sudu da ponudi najmanje dvije stvari.
- Prvo, pravnu normu iz koje proizlazi da je visoki predstavnik nadležan da donosi zakone u BiH. Postoji li ovakva pravna norma, uključujući i bilo koju ugovornu odredbu Dejtonskog sporazuma s aneksima? Ne postoji. Drugo, pravni dokument o imenovanju Schmidta za visokog predstavnika. Postoji li ovakav dokument? Ne postoji, rekao je.
Dodik je jučer podnio krivičnu prijavu Republičkom javnom tužilaštvu u Banjoj Luci protiv tužioca Tužilaštva BiH Nedima Ćosića zbog, kako je istakao, nezakonite odluke o podizanju optužnice protiv njega i Lukića.