Novoimenovani vojni muftija Nesib-ef. Hadžić izjavio je da će Vojno muftijstvo nastaviti djelovati odlučno te da će, na najbolji mogući način, ispunjavati svoju misiju.
U bajramskom intervjuu za Agenciju MINA muftija Hadžić je govorio o misiji i zadacima koji će se naći pred Vojnim muftijstvom, značaju organizacije vjerskog života unutar Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, ali i drugim značajnim pitanjima.
„Vojno muftijstvo je, slijedom činjenice da djeluje u okviru Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, vrlo organizirano, jasno definirano, omeđeno zakonima i normativnim aktima Islamske zajednice. Ima vrlo jasne ciljeve, zadatke, misiju“, kazao je na početku razgovora muftija Hadžić.
Kako je naveo, kao treći vojni muftija, ima zadatak da nastavi održavati kontinuitet rada i razvoja Muftijstva.
„Zatečeno stanje, kojeg sam bio dio i kao glavni imam Oružanih snaga, je vrlo aktivno, dinamično. Na meni je da pokrećem nove procese, kako bi u najboljoj mogućoj mjeri išli naprijed. Moj rad Vojnom muftijstvu, zajedno sa imamima, u narednom periodu će biti usmjeren na nekoliko prioriteta. Prije svega, nastavit ćemo da radimo na snaženju vjere kod naših pripadnika i njihovog razumijevanja dini-islama. Naći ćemo načina i osigurati kvalitetnu obuku i edukaciju za nove vojne imame koji su primljeni u Oružane snage, kako bi kod naših imama razvili vještine i sposobnosti potrebne za izvršavanje složenih zadataka u izvršenju njihove misije. Treće, iako su uvjeti zadovoljavajući, nastavit ćemo sa unapređenjem uvjeta za vjerski život u Oružanim snagama kroz poboljšanje infrastrukture za ovu namjenu. Iznalazit ćemo nove načine i metode u procesu promicanja univerzalnih etičkih načela. Kako u državi, tako i van Bosne i Hercegovine, svojim radom i idejama radit ćemo na promociji srednjeg puta Islamske zajednice“, objasnio je Hadžić.
Na dodjeli murasele muftiji Hadžiću, reisul-ulema Husein-ef. Kavazović je naglasio da „živimo u vremenu otvorenih sukoba velikih sila i moralne krize čovječanstva, kako pojedinaca tako i zajednica, i to u mnogim segmentima života“, te da je stoga „prisustvo vjerskih autoriteta u javnim ustanovama, a posebno u vojnim strukturama, iznimno važno, budući da ti autoriteti razvijaju i njeguju najuzvišenije vrline pojedinačnog i društvenog života ljudi“. S muftijom Hadžićem smo razgovarali i o ulozi Vojnog muftijstva u njegovanju vrlina.
„Vojno muftijstvo brine o vjerskom životu muslimana angažiranih u organizacionim jedinicama Ministarstva odbrane i Oružanih snaga. To je naš zadatak, a cilj tog zadatka je upravo moralnost. Moral je srčika vjere, srčika islama. Organiziranje vjerskih aktivnosti je usmjereno prema onome što je bila misija Poslanika, a.s., a i nas - da upotpunimo plemenite ćudi kod ljudi“, akcentirao je muftija.
Kako ocjenjuje, na globalnom nivou, a time i u Bosni i Hercegovini, sistem vrijednosti je poremećen.
„Nešto što je prije nekoliko decenija smatrano pogubnom moralnom pojavom, danas je postalo trend. Svi smo mi, imami u vojsci i imami u civilu, ali svi dobri ljudi, usmjereni ka opiranju tom trendu poremećenog sistema vrijednosti. Osim kroz Islamsku zajednicu, to opiranje ostaje na individualnom nivou. Ovdje je bitno naglasiti i ulogu države. Ako je država, odnosno državne institucije i ustanove rade na promociji morala, onda je poštivanje moralni normi, državna politika, a država ima načina i metoda da provodi tu politiku. U tom smislu, institucionalno, samo država može paliti svjetlo koje će otjerati mrak i tamu nemoral, i zbog toga je važno prisustvo Vojnog muftijstva u državnim institucijama, odnosno u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama“, poručio je vojni muftija.
Vjerska služba u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine je sastavljena od tri ureda - Vojnog muftijstva, Pravoslavnog dušebrižništva i Katoličkog dušebrižništva, a kako ocjenjuje vojni muftija Hadžić, saradnja bi mogla biti na višem nivou.
„I jedni, i drugi, i treći naučavamo moral, bogobojaznost, poštenje, pravdu, ljubav. Saradnja s uredima nije baš na niovu na kojem bi trebala biti. Imamo saradnju, neke stvari radimo zajedno, dopunjujemo se tamo gdje je potrebno. Mislim da nam fali još zajedničkih projekata, koji bi nas osnažili i više pokazali da svi učimo istu stvar i svi pozivamo na dobro i moralnost. Naravno, ne govorimo da jedni drugima možemo predvoditi obrede, ali bi saradnja bi mogla biti veća na procesu razbijanja predrasuda i promociji saradnje i uvažavanja“, kazao je on.
Dodao je da je potrebno naći najbolji način da „ljude naučimo da poštuju jedni druge i da uvažavaju međusobne razlike“. „Tome nas i vjera uči. Oni koji nas gledaju, vide nas da imamo potencijal za zajednički život. Od agresije pa na ovamo je prošlo skoro 30 godina, mogli smo živjeti puno bolje, a došli smo u situaciju da govorimo o tome hoće li biti rata. Fali nam iskrene komunikacija, pa i međureligijske, temeljena na iskrenom vjerovanju“, izjavio je Nesib-ef. Hadžić.
Također, muftija je komentarisao i slučaj Emele Mujanović koja je obznanila odluku da nakon dugogodišnje borbe napušta Oružane snage Bosne i Hercegovine zbog nemogućnosti da istovremeno nosi hidžab i uniformu.
„Prije svega, sada već bivšoj pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Mujanović Emeli želim sve najbolje. Mujanović ostaje u Ministarstvu odbrane, ali kao civilno lice. Žao mi je što je prošla kroz torture i procese kroz koje je prošla. Ured vojnog muftije i Ured glavnog imama, kao i svi imami, su u procesu donošenja Pravila službe, koje je diskriminirajuće prema muslimankama, uradio sve što je bilo u našoj moći, kako do povrede vjerskih prava ne bi došlo. Rekao sam i na Sudu, kada sam pozvan da svjedočim o tom pitanju - kada je u pitanju nošenje marame, da je tu sve kristalno jasno. Marama nije vizuelni simbol, kakvu je žele predstaviti. Marama je, u svojoj genezi, obaveza za ženu muslimanku koja želi da praktikuje taj farz. Vjersko pravo žene muslimanke pripadnice Oružanih snaga Bosne i Hercegovine je Pravilom službe povrijeđeno“, kazao je on.
Istaknuo je da postoji dobro organiziran vjerski život, ali da je potrebno i da će raditi i na rješavanju i ovog pitanja.
„Na primjer, pripadnicima muslimanima se servira hrana koja je halal certificirana od strane Agencije Islamske zajednice. Uspjeli smo ugraditi tu normu u Pravilnik o ishrani. Prihvaćen je stav da je hrana za muslimane vrlo važan segment, definiran osnovnim izvorom islama. Reguliranje hrane kroz pozitivnu norme pokazuje naš vrlo ozbiljan pristup ovoj problematici. Problem halal-ishrane mislim da nigdje nije riješen na ovaj zakonski način u Oružanim snagama. Vidite, o Emelinom slučaju se puno pričalo i treba da se priča o tome, i treba taj problem riješiti. Međutim, problem marame imaju sve uniformisane sigurnosne institucije u Bosni i Hercegovini, kao i pravosudni organi. Svjedoci smo problema sa sudom u Novom Travniku i maramom“, naveo je on.
Dodao je da „muslimani u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine podržavamo sva prava pripadnika drugih vjera“.
„Ja sam to kazao, da ako ima određeni propis u osnovnim izvorima pripadnika drugih religija koji nije implementiran u pravilima, ja ću se maksimalno zauzeti da se njihov propis implementira, kako bi mogli ispoljavati svoja vjerska prava u Oružanim snagama. Kao čovjek, vjernik, musliman, ću se boriti, a očekujemo da će se i drugi na isti način boriti za nas. Ženi muslimanki je uskraćeno pravo da nosi maramu. Međutim, zanimljivo je kako naši sudovi donose presude po ovom pitanju. Obrazloženja tih presuda kojima se podržava diskriminacija sve vrlo čudna i najčešće se temelje na određena ograničenja u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Naravno, vojska ima svoja ograničenja. Ako žena koja nosi maramu ne može biti vozač helikoptera, može biti logističar, personalac, može biti nešto drugo. Ne mogu svi biti piloti ni muškarci niti svi veziste niti tenkisti, znamo to“, kazao je muftija.
On je, između ostalog, poručio da je samo formiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine bila poruka - Život se nastavlja, te da i danas možemo i trebamo pronaći svijetli primjer odnosa prema domovini u Oružanim snagama.
„Oružane snage broje oko 10.000 pripadnika. Dobro funkcionišemo, idemo u misije, pomažemo drugim državama, pomažemo svom narodu. To pokazuje da je važno imati oružane snage, jake Oružane snage. Kada smo zajedno i kada zajedno radimo možemo više i možemo pomjerati granice našeg rada naprijed. Raditi u Oružanim snagama znači biti u misiji. Trenutno su u Oružanim snagama najbolji Bosanci i Hercegovci, ja to tako doživljavam. Mislim da imamo prilično zdravu strukturu Ministarstva i Oružanih snaga. Naravno, Oružane snage trebaju biti primjer kako se stvari mogu pomjerati naprijed, ali Oružane snage ne mogu same biti u tom procesu pomjeranja naprijed. Napredak mora biti sveobuhvatan proces, koji će razvijati odgovornost u obavezama, zalaganje, pravičnost i ljubav prema domovini“, akcentirao je muftija Hadžić.
Za kraj, muftija se osvrnuo na kurban-bajramske poruke, te uputio čestitke svim vjernicima.
„Za mene hadž i ihrami predstavljaju povlačenje granice između onog što je važno i što nije važno. Odlazak na hadž i vraćanje s hadža treba da proizvede čovjeka kojem je već odavno sve jasno i neupitno šta je važno u životu, a šta nije, i da to njegovo razumijevanje stvarnosti proizvodi rezultat u okolini gdje živi. Dakle, hadž je čišćenje čovjeka i raščišćavanje hadžije sa okolinom. Drugo, kurban je žrtva. Ako je hadž raščišćavanje na duhovnom, kurban je raščišćavanje na materijalnom nivou. Kada koljemo kurban, trebamo imati na umu i Habila i Kabila i Ibrahima, a.s., i Ismaila, i pohlepu i oholost ali i skromnost i poniznost. Ako smo vjernici, kada biramo kurban, biramo najbolji i najdraži. Jer Allahu žrtvujemo ono što vrijedi i što nam je drago. Dakle, to su poruke, raščišćavanje na duhovnom nivou, ali i na materijalnom nivou“, poručio je u razgovoru za Agenciju MINA muftija Nesib-ef. Hadžić.
