Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici naredne sedmice trebalo bi da se izjasni po hitnom postupku o prijedlog izmjena i dopuna Zakona o azilu kojim se period osobi koja je podnijela za azil umjesto nakon devet pristup tržištu rada, odnosno zaposlenju omogućuje nakon tri mjeseca.
Predlagač zakona, zastupnica Rejhana Dervišević, navodi da izmjene i dopune Zakona o azilu imaju uporište u Direktivi EU o uspostavljanju standarda za prihvatanje podnosilaca zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz 2024. godine (2024/1346), i članu 17, koji se odnosi na zapošljavanje, a koji propisuje obavezu država da osiguraju da podnosioci zahtjeva imaju pristup tržištu rada najkasnije šest mjeseci od dana registracije namjere za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, pod uslovom da nadležni organ nije izdao nijednu administrativnu odluku i ako se kašnjenje ne može pripisati podnosiocu zahtjeva.
“Uzimajući u obzir da su, čak i prije usvajanja nove Direktive EU, neke zemlje članice EU omogućile tražiocima azila brz pristup tržištu rada, kao što su Austrija, Bugarska, Slovenija, Njemačka, Rumunija i Hrvatska (3 mjeseca), Belgija (4 mjeseca), Italija (2 mjeseca), te Malta, Portugal i Švedska odmah, opravdano je da i Bosna i Hercegovina uskladi svoje zakonodavstvo s odredbama akata EU i omogući tražiocima azila pristup radu u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva4 umjesto sadašnjih devet mjeseci, ako nadležno ministarstvo – Ministarstvo sigurnosti BiH – ne donese odluku o njihovom zahtjevu za azil u tom roku, te kašnjenje ne može se pripisati samim tražiocima azila”, navedeno je u prijedlogu.
Predlagač, zastupnica Dervišević naglašava da je predložena promjena važna je omogućuje povećanje ekonomskog prosperiteta i konkurentnosti na tržištu rada korištenjem ljudskog kapitala tražilaca azila, uz održiv doprinos zdravstvu, penzijskom i poreskom sistemu Bosne i Hercegovine, te zbog usklađivanja s najnovijim standardima EU i usklađivanja s reformama susjednih zemalja Evropske unije, a time i jačanja regionalne saradnje i demonstracije posvećenosti BiH procesu integracija u EU.
“Izrada Zakona o azilu na način kako je predložen omogućit će raniji pristup radu za tražioce azila i bolju konkurentnost na tržištu rada, a time i smanjenje sivog tržišta, smanjit će se ovisnost o javnoj pomoći, a povećat će se rast javnih doprinosa budžetu kroz poreze na prihode, zdravstveno osiguranje i penzione fondove, čime će se ojačati društvena održivost sistema”, istaknuto je u prijedlogu.
Naglašava se da je zapošljavanje moćan alat za integraciju i predstavlja način za integraciju, gdje azilanti doprinose društvu i grade pozitivne odnose, smanjujući marginalizaciju i siromaštvo, a jačajući sigurnost.
