Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte uputio je jedno od do sada najoštrijih upozorenja evropskim zemljama, rekavši u uvodnim riječima svog govora u Berlinu da se kontinent suočava s historijskim testom.
"Danas sam ovdje da vam kažem gdje je stav NATO-a i šta moramo učiniti da spriječimo rat prije nego što počne. A za to moramo biti apsolutno jasni u vezi s prijetnjom: mi smo sljedeća meta Rusije i već smo u opasnosti", rekao je Rutte.
Naglasio je da, na kraju prve četvrtine 21. vijeka, sukobi više nisu udaljeni ni teoretski ni geografski. "Sukob nam je pred vratima", upozorio je, dodajući da Evropa mora ozbiljno razmotriti scenario u kojem oružani sukob zahvata svaki dom, svako radno mjesto, uz uništenje, masovnu mobilizaciju i milione raseljenih. "To je zastrašujuća pomisao, ali ako ispunimo svoja obećanja, možemo spriječiti taj scenario."
Rutte je naglasio da je nastavak podrške Ukrajini jedini realan način da se spriječi prelijevanje sukoba na evropski teritorij.
"Imam dužnost kao generalni sekretar da kažem šta nas čeka ako ne djelujemo brže, ne ulažemo u odbranu i ne nastavimo podržavati Ukrajinu", rekao je.
Dodao je da je težina ove poruke veća u periodu pred praznike, kada se razmišlja o miru, ali da snaga leži u činjenici da NATO stoji ujedinjeno, odlučno i "na pravoj strani historije".
U svom govoru je potom opisao hipotetički scenario u kojem bi Vladimir Putin ostvario svoje ciljeve u Ukrajini.
"Zamislite Ukrajinu pod čizmom ruske okupacije, ruske snage pritisnute uz znatno dužu granicu s NATO-om i značajno povećan rizik od oružanog napada na nas."
Takav razvoj događaja, rekao je, zahtijevao bi ogroman zaokret u evropskoj politici odvraćanja i odbrane. Prema njegovim riječima, NATO bi morao znatno proširiti svoje prisustvo na istočnom krilu, a saveznici bi morali mnogo brže povećati potrošnju i proizvodnju u odbrambenom sektoru.
"U takvom scenariju, žudjeli bismo za danima kada je 3,5 posto BDP-a za odbranu bilo dovoljno. Taj iznos bi drastično porastao, a zbog hitnosti prijetnje morali bismo brzo djelovati. To bi značilo izvanredne rezove u javnoj potrošnji, ekonomske poremećaje i dodatne finansijske pritiske. Bolni izbori bili bi neizbježni, ali neophodni za zaštitu našeg stanovništva. Ne zaboravimo: sigurnost Ukrajine je naša sigurnost."
Rutte je upozorio da, iako NATO danas može izdržati odbrambeni pritisak, Rusija - s ekonomijom u potpunosti usmjerenom na rat - mogla bi biti spremna upotrijebiti vojnu silu protiv Alijanse u roku od pet godina. Posebno je istakao porast ruskih dezinformacijskih operacija i pokušaja sabotaže usmjerenih protiv evropskih društava, uključujući napade na skladišta, trgovačke centre, eksploziv skriven u pošiljkama i najnoviju istragu Poljske o sabotaži njene željezničke mreže.
„Odgovor NATO-a na ruske provokacije bio je smiren, odlučan i proporcionalan“, rekao je Rutte. „Ali moramo biti spremni na daljnju eskalaciju i konfrontaciju. Naša kontinuirana posvećenost Članu 5 - da je napad na jednu savezničku naciju napad na sve - šalje snažnu poruku. Svaki agresor mora znati da možemo i hoćemo snažno odgovoriti.“
Govoreći o mogućem mirovnom sporazumu za Ukrajinu, Rutte je rekao da je "teško reći" kada bi on mogao biti postignut.
Pohvalio je napore SAD-a i predsjednika Donalda Trumpa, kao i ključnih evropskih zemalja poput Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske, Italije i Kanade. Prema njegovim riječima, najveći izazovi ostaju pitanja obnove, sigurnosnih garancija i teritorije.
"Sjedinjene Američke Države i Evropa mogu doći do zajedničkog stava, ali nisam siguran da se to odnosi i na Putina... To je test, kao što sam rekao u svom govoru - moramo testirati Putina."
