Predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković suočava se s rastućim tenzijama i ozbiljnim unutrašnjim podjelama koje prijete stabilnosti stranke.
Raskol između frakcija predvođenih Aljošom Čamparom i Denisom Zvizdićem na jednoj, te Kemalom Ademovićem na drugoj strani, dostigao je kritičnu tačku. Iako Konaković u medijima uporno ističe kako u NiP-u „ne postoji odluka koju sam predložio, a da nije dobila podršku“, unutrašnja situacija pokazuje sasvim drugačiju sliku. Nakon loših izbornih rezultata u Sarajevu, NiP se suočava s ozbiljnim pitanjem kohezije i kredibiliteta, a javnost sve više prepoznaje disfunkcionalnost i podjele unutar stranke.
Stranka je sada u osjetljivoj poziciji: loši rezultati na lokalnim izborima i otvoreni sukobi među članovima ukazuju na sve veće nezadovoljstvo unutar članstva. Jasno je da Konaković neće moći neodređeno „kupovati vrijeme“ kako bi glasačima i članovima predstavio stranku kao demokratsku i stabilnu, dok se u pozadini odvijaju duboki unutarstranački konflikti.
"GATAČKI KLAN" I IZAZOVI ZA KONAKOVIĆA
Unutrašnji sukobi u NiP-u su kulminirali tokom lokalnih izbora, kada su se otvoreno sukobile frakcije pod vodstvom Aljoše Čampare i Denisa Zvizdića, koji čine tzv. „gatački klan,“ i Kemala Ademovića s druge strane. Tokom sastanka Općinskog odbora NiP-a Centar, Jasmin Ademović je pozvao kandidata Demokratske fronte (DF) Denisa Gratza kako bi mu izrazio podršku, što je izazvalo žestoku reakciju gatačkog klana koji podržava Srđana Mandića. Ova situacija nije samo produbila već postojeći konflikt između frakcija, već je dodatno narušila javnu sliku stranke.
Uz to, Čampara i Zvizdić su značajno ojačali svoju poziciju kontrolom nad sigurnosnim kadrovima u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH. Ova postignuća samo dodatno osnažuju njihov utjecaj unutar NiP-a, ali i postavljaju Konakovića u poziciju da balansira između zadržavanja ključnih ljudi i rizika od gubitka kontrole nad stranačkom infrastrukturom.
OKERIĆ I POSLJEDICE IZBORA: RASCEP U STRANCI NA VIDJELO
U središtu ovog konflikta nalazi se i Elvedin Okerić, predsjednik Kantonalnog odbora NiP-a u Sarajevu, koga Konaković nije smijenio unatoč lošim rezultatima na izborima. Okerićeva pozicija dodatno je zakomplicirala situaciju, jer mnogi u stranci smatraju da su njegovi potezi doprinijeli lošem izbornom rezultatu. Okerić, blizak Ademovićevoj frakciji, ostao je na poziciji, no njegovo prisustvo izaziva sve veće napetosti, a članovi NiP-a sve glasnije izražavaju nezadovoljstvo. Ukoliko Konaković ne ukloni Okerića i ne zadovolji zahtjeve gatačkog klana, postoji ozbiljna mogućnost da Čampara i Zvizdić napuste stranku i ponesu sa sobom ključne resurse i članstvo, čime bi NiP bio ozbiljno oslabljen.
ZVIZDIĆEVE POLITIČKE AMBICIJE: IZAZOV ZA KOHEZIJU NIP-a
S druge strane, Denis Zvizdić, poznat po političkim ambicijama, razmatra nekoliko opcija u slučaju eskalacije sukoba. Prva opcija koju razmatra je osnivanje vlastite liste pod nazivom „Stranka za Sarajevo“, što bi mu omogućilo nezavisniju političku platformu i mobilizaciju svojih pristalica. Druga opcija je priključenje Stranci za BiH, koju vodi Semir Efendić, čime bi Zvizdić osigurao podršku za kandidaturu u Predsjedništvo BiH ili za nosioca liste na državnom nivou. Povratak u SDA, iako manje vjerovatna opcija, također se ne isključuje u potpunosti. Zvizdićeve potencijalne odluke dodatno otežavaju Konakoviću situaciju, jer bi njihovim odlaskom NiP izgubio jakog saveznika s ambicijama za visoke političke funkcije.
POTREBA ZA SAVEZIMA I IZAZOVI U ODNOSIMA SA HDZ-om
Konakovićeva situacija dodatno je otežana zbog njegove strateške želje za širenjem NiP-a na federalnom i državnom nivou. Za to mu je nužna stabilna saradnja s Draganom Čovićem i HDZ-om, a aktuelna podrška imenovanju Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH pokazuje Konakovićevu spremnost za kompromise radi strateških ciljeva. Ovakvi potezi, međutim, nailaze na otpor unutar samog NiP-a, a Ademović posebno kritizira rizik koji ovakva saradnja predstavlja za dugoročni kredibilitet stranke. Konaković je svjestan da ne može napredovati bez saveza s Čovićem, no istovremeno pokušava zadržati stabilnost unutar NiP-a, što se pokazuje kao sve teži zadatak.
OSVAJANJE SARAJEVA: STATUTARNA PREPREKA ZA NIP-ove KADROVE
Uz sve interne izazove, NiP se suočava i s pitanjem osvajanja pozicije gradonačelnika Sarajeva početkom naredne godine, na koju pretenduje Samir Avdić iz NiP-a. Međutim, eventualna dodjela gradonačelničke pozicije Avdiću umjesto trenutnoj zamjenici Anji Margetić iz Naše stranke mogla bi biti u suprotnosti sa Statutom Grada Sarajeva, jer taj statut propisuje da na ključnim gradskim funkcijama ne mogu biti predstavnici iz istog naroda.
Ademović, blizak Avdiću, insistira na tome da NiP preuzme kontrolu nad gradonačelničkom funkcijom, no ova odluka može izazvati i pravne prepreke. Ako SDP i Naša stranka odbiju ovu inicijativu, Konaković će biti prisiljen tražiti alternativna rješenja, jer je NiP-u nužno da preuzme ključne pozicije radi očuvanja uticaja u glavnom gradu.
OČEKIVANI POTEZI KONAKOVIĆA DO NOVE GODINE
Kako bi izbjegao daljnje urušavanje NiP-a, Konaković će, prema izvorima, morati donijeti ključne odluke prije kraja godine. S obzirom na trenutnu političku dinamiku, njegovi potezi morat će uključivati promjene kadrova, donošenje jasnih smjernica za rad stranke, ali i diplomatsko balansiranje između različitih frakcija. U političkom kontekstu, gdje ništa nije slučajno, jasno je da Konaković ima plan, no pitanje je hoće li uspjeti izbalansirati interese i unutrašnje pritiske i sačuvati NiP kao relevantnu političku snagu u BiH.
