U auli sarajevske Vijećnice otvorena je izložba pod nazivom “Underground – Pod zemljom”, posvećena obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Izložbu je priredio Arhiv Federacije u saradnji sa svojim partnerima, a kroz 30 autentičnih fotografskih snimaka sa 14 lokaliteta masovnih grobnica u istočnoj Bosni, izložba tematizira proces ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava genocida.
Direktor Arhiva Federacije, Hajrudin Ćuprija, izrazio je zahvalnost svima koji su prisustvovali otvaranju i koji su na bilo koji način iskazali poštovanje prema žrtvama, ali i prema onima koji su zločin osudili. Istakao je da osuda genocida nije samo pitanje jednog naroda, pojedinca ili zajednice, već cijelog čovječanstva i civilizacije.
- „Arhiv Federacije je obrazovna ustanova koja čuva i stvara kolektivnu memoriju, čija je misija osnaživanje kulture sjećanja. Izložbom ‘Underground’ nastoji dati historijski i dokumentaristički, ali i etički i humanistički doprinos razaznavanju činjenica o zločinima i žrtvama“, naglasio je Ćuprija.
Ćuprija je dalje istakao značaj rada Arhiva u prikupljanju, digitalizaciji i prezentaciji građe, s posebnim fokusom na događaje iz ratnog perioda 1992–1995. godine u BiH. Kako je rekao, javni prostor treba ispuniti svjedočenjima zasnovanim na istini, pred kojom svi imamo jednaku odgovornost.
- „Ako nismo mogli spasiti žrtve, možemo i moramo spasiti istinu o njima“, poručio je direktor Arhiva.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, koji je također prisustvovao otvaranju, podsjetio je na hrabrost srebreničkih majki koje već tri decenije neumorno traže pravdu.
- „Srebrenica je naša rana. Genocid nad nevinim ljudima ne prestaje onoga dana kada su pucnji utihnuli, on traje kroz bol majki koje još uvijek tragaju za kostima svojih najmilijih, kroz ponovne dženaze“, istakao je Nikšić.
Dodao je da izložba “Underground” suočava društvo sa surovom istinom o razmjerima genocida, patnjama žrtava i bolom njihovih porodica koje godinama tragaju za istinom.
- „Naša je obaveza da čuvamo istinu o Srebrenici. Imamo moralnu i historijsku odgovornost da govorimo o Srebrenici, da budemo glas onih kojih više nema i da se suprotstavimo svima koji danas pokušavaju umanjiti ili negirati ono što se desilo. Da odamo počast žrtvama, podržimo preživjele i spriječimo genocid i mržnju bilo gdje u svijetu“, poručio je premijer Nikšić.
On je podsjetio da je prošle godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, zahvaljujući globalnoj podršci BiH.
- „To je važna poruka svijetu, ali i lekcija onima koji još uvijek ne razlikuju dobro od zla. Naša je dužnost da nadglasamo laž istinom. Šutnja je saučesništvo, sjećanje je otpor, genocid je presuđena činjenica, a bez suočavanja sa tom istinom nema ni pravde ni budućnosti. Pravde za mnoge porodice još nema“, naglasio je Nikšić.
Poručio je da Srebrenicu nikada neće zaboraviti i da će istinu o ovom zločinu uvijek govoriti.
- „Nećemo zaboraviti, nećemo dozvoliti da se ponovi i nećemo prestati govoriti istinu, ma koliko ona nekima bila teška. Naša borba je za BiH kao državu ravnopravnih ljudi, u kojoj će istina i pravda biti temelj, a ne mržnja i laž. Neka nam bijeli nišani u Potočarima budu trajni podsjetnik na vrijednost ljudskog života i koliko ga je lako izgubiti kada prevlada zlo. Sjećanjem na Srebrenicu ne otvaramo rane, već sprječavamo da se one ponove“, poručio je premijer Federacije BiH.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović upozorio je na teške posljedice koje preživjeli Bošnjaci iz UN-ove zaštićene zone Srebrenice i dalje trpe. Naglasio je da se tijela žrtava još uvijek iskapanju jer politika zločina krije dokaze, što je po njemu novi, strašan zločin.
- „Svaka godišnjica genocida je kopanje po živim ranama preživjelih. Porodice žrtava decenijama se bore za minimum satisfakcije, a to je dostojan ukop žrtava“, kazao je Ademović.
On je podsjetio da je Srebrenica rana za cijelu državu i da BiH, kroz svoje institucije, mora nastaviti brigu o tom zločinu.
- „Podsjećamo na genocid nad Bošnjacima ne samo zbog sebe, već i zbog očuvanja ugleda današnje civilizacije i sigurnosti najugroženijih u svijetu“, zaključio je Ademović.
Među prisutnima na otvaranju bio je i predsjedavajući Velike narodne Skupštine Turske Numan Kurtulmush, koji je predvodio delegaciju turskih zastupnika. U svom obraćanju podsjetio je na genocide počinjene u Auschwitzu, Srebrenici, kao i na današnja stradanja u Gazi.
- „Nećemo dozvoliti da se genocid u Srebrenici zaboravi, kao što nismo dozvolili da se zaboravi ni genocid u prošlosti. Isto tako, nećemo dozvoliti da se zaboravi tragedija koja se danas događa u Gazi“, istakao je Kurtulmush.
Naglasio je da Republika Turska stoji uz BiH te da je stabilnost cijelog Balkana, a posebno BiH, jedan od prioriteta turske politike.
Otvaranju izložbe prisustvovali su i gradonačelnik Sarajeva Predrag Puharić, ambasador Republike Turske u BiH Emin Akseki, direktor Instituta „Yunus Emre“ Mehmet Akif Yaman te direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Muamer Džananović. Svi su istakli da je svaki zločin, bilo individualni ili kolektivni, zločin protiv cijelog čovječanstva i da istina mora biti glasna kako bi pravda pobijedila.
Izložba je realizirana u saradnji sa Gradom Sarajevo, Institutom Yunus Emre, JU Muzej Sarajeva, Ambasadom Republike Turske, a pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i premijera Federacije BiH Nermina Nikšića.
Uz izložbu je predstavljena i knjiga „Srebrenički inferno“ autora Džemaludina Latića, kao i kratki dokumentarni film o iskopavanju masovnih grobnica, dodatno osnažujući poruku o potrebi čuvanja sjećanja i pravde.
