Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt u svom posljednjem izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda upozorio je na značajan porast tenzija u periodu od 16. oktobra 2024. do 15. aprila 2025. godine, ocjenjujući da je ovo najveća kriza u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ključni događaj koji je obilježio ovaj period je prvostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine od 26. februara 2025. godine, kojom je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja političkih funkcija u trajanju od šest godina. Presuda je donesena zbog krivičnog djela neprovođenja odluke visokog predstavnika, kojom su obustavljene sve aktivnosti u vezi s donošenjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj.
Nakon presude, vlasti Republike Srpske reagovale su, kako je navedeno u izvještaju, "neviđenim napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine" usvajanjem zakona koji u suštini zabranjuje djelovanje državnog pravosuđa i agencija za provođenje zakona na teritoriji Republike Srpske. Schmidt je ocijenio da su ovi potezi usmjereni na stvaranje paralelnog i suprotstavljenog sistema između državnih i entitetskih institucija.
U skladu sa svojim javnim pozivima na "mirno razdvajanje" i "mirnu disocijaciju" te ponovljenim pozivanjem na "izvorni Dayton" ili "razdvajanje", predsjednik RS-a Dodik najavio je planove za podnošenje nacrta novog Ustava Republike Srpske. Visoki predstavnik smatra da ovaj pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava predstavlja "posebno opasan korak".
Razlike u stavovima unutar državne koalicije dovele su do odluke "Trojke" (SDP BiH-NiP-NS) da raskine koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Iako su opozicione stranke u Republici Srpskoj (PDP, SDS, ZPR) izrazile spremnost da učestvuju u vlasti na državnom nivou i taj proces se djelimično ostvario, rekonstrukcija vlasti pokazala se težom zbog raspodjele moći u Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara BiH.
U izvještaju se navodi da nije bilo napretka u implementaciji Agende 5+2 tokom izvještajnog perioda. Na državnom nivou nije bilo zakonodavnog rada u vezi s rješavanjem pitanja državne i odbrambene imovine, dok se kontinuirano krše tzv. zabrana raspolaganja državnom imovinom, kao i relevantne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Uzimajući u obzir postojeće probleme, visoki predstavnik je međunarodnoj zajednici predložio proces olakšavanja s ciljem razvoja održivog rješenja za pitanje državne imovine. Što se tiče fiskalne održivosti, usvojen je Globalni fiskalni okvir za period 2025-2027, ali potpuna sigurnost i adekvatnost finansiranja državnih institucija nije u potpunosti postignuta.
Nadalje, zamah evropskih integracija Bosne i Hercegovine nakon odluke Evropske unije u martu 2024. godine o otvaranju pristupnih pregovora nije se nastavio tokom izvještajnog perioda, a očekivani napredak u reformskom programu nije postignut. Pozitivno je ocijenjeno što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine usvojila dvije odluke kojima se potvrđuju rezultati Lokalnih izbora iz oktobra 2024. godine, čime je uspješno završen izborni proces.
Završetak izbora i procesa žalbe odgođen je samo u određenim općinama. U završnom izvještaju Misije za posmatranje izbora OEBS-a (ODIHR), objavljenom u februaru 2025. godine, zaključeno je da pravni okvir u cjelini pruža solidnu osnovu za provođenje demokratskih izbora, što je ojačano izmjenama Izbornog zakona koje je uveo visoki predstavnik. Što se tiče Brčko Distrikta, lokalno rukovodstvo je uspjelo zadržati fokus na reformskom programu i izbjeći uplitanje u nedavne političke događaje.
Finansijski sektor je stabilan, a ekonomska aktivnost u zemlji nastavlja pozitivan trend uprkos trenutnoj krizi. Međutim, demografska situacija se ne poboljšava. Uzimajući u obzir nesumnjivo pogoršanje stanja okoliša i ponavljajuće katastrofe, može se zaključiti da svakodnevni život u Bosni i Hercegovini nije postao lakši. U ovim teškim vremenima, obilježenim složenom geopolitičkom situacijom, međunarodna zajednica nastavlja pružati podršku Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik podsjetio je sve političke aktere na njihovu obavezu da u potpunosti poštuju Opći okvirni sporazum za mir i sve njegove anekse, koji garantuju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Događaji u Republici Srpskoj
Visoki predstavnik upozorio je da vlasti Republike Srpske (RS), na čelu s predsjednikom Miloradom Dodikom, intenziviraju pokušaje potkopavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i sve otvorenije provode politiku de facto secesije. Schmidt navodi niz političkih i zakonodavnih koraka koji, prema njegovim riječima, direktno krše Dejtonski mirovni sporazum i ugrožavaju stabilnost zemlje.
Tokom izvještajnog perioda, vlasti RS-a su nastavile ignorirati odluke Ustavnog suda BiH, uključujući i proslavu neustavnog Dana RS-a 9. januara, uprkos osudama SAD-a, EU i Velike Britanije. Zbog organizacije tog praznika, američko Ministarstvo finansija sankcionisalo je osam osoba, među kojima su i ključni zvaničnici RS-a.
Odlučujući trenutak dogodio se u februaru, kada je Sud Bosne i Hercegovine osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu političko djelovanje u trajanju od šest godina zbog pokušaja da zakonitim putem spriječi provođenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kao odgovor, vlasti RS-a usvojile su paket zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih institucija na teritoriji RS-a, uključujući stvaranje paralelnih pravosudnih struktura, što Schmidt ocjenjuje kao direktnu prijetnju miru.
U martu je Narodna skupština RS usvojila nacrt novog entitetskog ustava, koji RS definira kao suverenu državu s pravom na samoopredjeljenje. Nacrt ukida institucije poput Vijeća naroda i dodjeljuje sebi nadležnosti u oblasti odbrane, vanjske politike i državne imovine, uključujući Brčko Distrikt, čime direktno osporava odluke međunarodne arbitraže.
Uprkos odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom su ovi zakoni suspendovani, vlasti RS su nastavile s njihovom provedbom. Formirane su posebne pravosudne institucije radi "zaštite ustavnog poretka RS-a", a ministar pravde Miloš Bukejlović upozorio je pravosudne organe da bi mogli biti kažnjeni ako postupe po odlukama državnih institucija.
Schmidt zaključuje da se radi o sistematskom napadu na suverenitet BiH i upozorava da jednostrani potezi RS-a ne samo da krše Dayton, već i guraju zemlju u ozbiljnu ustavnu i sigurnosnu krizu koja može imati dalekosežne posljedice po njen teritorijalni integritet i vladavinu prava.
Visoki predstavnik je podsjetio da je Narodna skupština RS-a 27. februara 2025. godine usvojila zakon kojim se zabranjuje rad državnih institucija - Suda Bosne i Hercegovine, Tužilaštva, VSTV-a i SIPA-e - na teritoriji tog entiteta. Ustavni sud BiH privremeno je obustavio primjenu zakona, ali je SIPA privremeno zaustavila svoje aktivnosti u RS-u zbog procijenjenog rizika od sukoba s entitetskom policijom.
Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a pozvalo je zaposlenike SIPA-e porijeklom iz RS-a da pređu u entitetsku policiju, uprkos suspenziji zakona koji to predviđa. Iako RS tvrdi da je već 20 zvaničnika prebjeglo, SIPA navodi da su zabilježena samo dva slučaja. Visoki predstavnik je napomenuo da SIPA ima oko 800 zaposlenih, od kojih je polovina iz RS-a.
Napomenuo je da je MUP RS odbio da izvrši dva naloga Tužilaštva BIH i dostavi krivične dosijee za osobe iz Banje Luke optužene za prijetnje sudiji koji je sudio Dodiku i Lukiću. Osim toga, policijske agencije iz Federacije Federacije prijavile su nemogućnost komunikacije s policijom RS-a putem službenog dispečerskog sistema.
U izvještaju je također spomenuo da je direktor SIPA-e Darko Ćulum podnio ostavku, ali Vijeće ministara BiH je još nije zvanično prihvatilo. Ćulum planira nastaviti karijeru kao savjetnik direktora Policije RS-a, prema Schmidtovim riječima.
Reforme EU su zastale
Napredak koji je Bosna i Hercegovina ostvarila na putu ka Evropskoj uniji nakon odluke Vijeća EU u martu 2024. o otvaranju pristupnih pregovora, kao i zamah koji je tada stvoren, nije dugo trajao tokom izvještajnog perioda, navodi visoki predstavnik Christian Schmidt u najnovijem izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a.
Iako su predsjedavajuća Vijeća ministara i uglavnom političke elite iz Federacije BIH nastavile deklarativno podržavati evropski put zemlje, cijeli proces je, prema Schmidtu, postao talac unutrašnjih političkih kriza i sistemskih blokada.
U proteklom periodu postignut je samo ograničen napredak u pogledu usvajanja četiri zakona koji su ključni za zvanični početak pristupnih pregovora sa EU. Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti ličnih podataka su usvojeni, dok je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću prošao samo fazu usvajanja u Vijeću ministara, uz protivljenje ministara iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Nije postignut dogovor o imenovanju glavnog pregovarača niti o formiranju pregovaračke strukture, što dodatno usporava proces približavanja Evropskoj uniji.
Schmidt je također istakao da nije postignut napredak u vezi sa Zakonom o sudovima Bosne i Hercegovine, budući da SNSD insistira da se o ovom zakonu prethodno raspravlja u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Paralelno s tim, došlo je do potpunog izostanka napretka u vezi s usvajanjem Nacrta reformske agende, koja je neophodna za sprovođenje Plana rasta za Zapadni Balkan, a time i za realizaciju paketa pomoći EU u iznosu od 70 miliona eura.
Visoki predstavnik je tokom izvještajnog perioda donio dvije ključne odluke - jednu kojom se poništavaju zaključci Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, i drugu kojom se interveniše kako bi se osiguralo funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, kao i drugih kulturnih institucija od značaja za državu.
Dana 2. januara 2025. godine, Schmidt je donio odluku kojom se proglašava da zaključci NSRS-a, usvojeni 24. i 25. decembra 2024. godine na 16. posebnoj sjednici, predstavljaju kršenje obaveza Republike Srpske prema Aneksu 4 i Aneksu 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir i zabranjuje njihova primjena. U zaključcima je napadnut suverenitet Bosne i Hercegovine, njenih ključnih institucija - uključujući Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Sud Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Visoko sudsko i tužilačko vijeće - i pozvani su zvaničnici iz reda srpske nacije da djeluju u smjeru provođenja tih politika. Schmidt je ocijenio da su zaključci prijetnja miru i stabilnosti, te pokušaj potkopavanja multietničkog karaktera same BiH i entiteta RS.
Istovremeno, neki zaključci predviđali su usvajanje zakona u RS-u koji bi obavezao NSRS da prethodno odluči o svim pitanjima koja razmatra Parlamentarna skupština BiH, što bi omogućilo sistematsko pokretanje entitetskog glasanja. Schmidt je takve mjere ocijenio kao direktan napad na ustavnu funkcionalnost i nezavisnost državnih institucija.
Još jedna važna odluka tiče se kulturnih institucija. Visoki predstavnik je 21. novembra 2024. godine izdao naredbu kojom se osigurava funkcioniranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i šest drugih kulturnih institucija od državnog značaja. Te institucije - uključujući Nacionalni muzej, Historijski muzej, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Biblioteku za slijepe i slabovidne, Kinoteku i Umjetničku galeriju - formalno još uvijek postoje kao državne institucije, ali su godinama blokirane zbog neispunjavanja osnivačkih obaveza od strane državnih institucija.
Nestale osobe
Visoki predstavnik Christian Schmidt još jednom je apelirao na ubrzanje napora u pronalaženju nestalih osoba iz ratova 1990-ih, naglašavajući da vrijeme ističe za prikupljanje vjerodostojnih informacija o lokacijama posmrtnih ostataka preostalih 11.000 nestalih, od kojih se 7.540 vodi kao nestalo u Bosni i Hercegovini.
Tokom izvještajnog perioda nastavljene su aktivnosti na rješavanju slučajeva nestalih osoba, uključujući saradnju na regionalnom nivou. Grupa za nestale osobe, koju čine domaće institucije za traženje nestalih osoba iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Kosova, nastavila je rješavanje slučajeva neidentificiranih posmrtnih ostataka kroz prekograničnu saradnju, nakon što je 1. oktobra 2024. godine, u okviru Berlinskog procesa, predstavila svoj peti izvještaj ministrima vanjskih poslova Evropske unije.
U decembru 2024. godine, ICMP i Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine predstavili su javnosti regionalnu online bazu podataka o nestalim osobama iz ratova u bivšoj Jugoslaviji. Platforma omogućava porodicama, institucijama i javnosti pristup tačnim i provjerenim informacijama te olakšava razmjenu i dostavu novih podataka, s ciljem da se pitanje nestalih osoba drži u fokusu kao humanitarno, a ne političko pitanje.
Državna imovina i prihodi od cestarine
Istakao je da u izvještajnom periodu nije bilo velikog napretka u implementaciji Agende 5+2, naglašavajući da pitanje državne imovine još nije riješeno.
Podsjetio je na inicijativu koju je Grad Lukavac uputio Savezu općina i gradova Federacije, a koja je dobila podršku i upućena je OHR-u, a tiče se izmjene Zabrane raspolaganja državnom imovinom, predlažući da se od Zabrane raspolaganja izuzme "zemljište u javnom ili državnom vlasništvu potrebno za eksproprijaciju u javnom interesu, u skladu s relevantnim zakonodavstvom o eksproprijaciji" - moguće kroz djelovanje Ureda visokog predstavnika.
„Ova intervencija bi vjerovatno omogućila realizaciju brojnih - infrastrukturnih i drugih javnih projekata na nivou lokalne samouprave, kao što su (re)konstrukcija lokalnih puteva, regulacija vodotoka (posebno važna u kontekstu prevencije i zaštite od poplava), izgradnja trafostanica itd.“, navodi se u izvještaju.
Schmidt je također izvijestio da još nije postignut dogovor između entiteta o raspodjeli prihoda od cestarine, koji sada iznose 297,3 miliona KM. Podsjetio je da nedostatak sporazuma onemogućava korištenje ovih sredstava za izgradnju autoputeva i puteva, ali i uzrokuje finansijske gubitke Upravi za indirektno oporezivanje jer mora plaćati naknade na depozitne račune.
Srebrenica
Schmidt je izjavio da su nove vlasti i dalje pod pritiskom da okončaju koaliciju i vrate se ranijem prikazu međuentitetskih podjela. Kao primjer koji to podržava, naveo je incidente iz druge polovine januara kada su predstavnici lokalne pravoslavne crkve postavili krstove na stare pravoslavne grobove koji se nalaze pored bošnjačkog groblja i spomenika poginulim Bošnjacima. Nakon snažnih reakcija, lokalne vlasti su riješile krizu.
Izjavio je da je multietnička koalicija u Srebrenici do sada pokazala otpornost. Rekao je da su proslavi Dana općine 11. marta prisustvovali i predstavnici Bošnjaka, koji su prethodnih godina bojkotovali ovaj događaj.
Povratak i rodna nejednakost
Govoreći o održivom povratku, naveo je pozitivan primjer provođenja zakona za zaštitu povratnika, spominjući napade na bošnjačkog povratnika u Kamenici-Zvorniku u septembru 2023. i premlaćivanje maloljetnog Bošnjaka od strane policije u Osmacima u augustu 2023., napominjući da se oba slučaja trenutno vode kao suđenja. Podsjetio je i da je prvostepena presuda donesena u slučaju ubistva starijeg povratnika srpske nacionalnosti u Tumarima-Lukavac.
U izvještaju se spominje i gorući problem nasilja nad ženama, uz informaciju da je u posljednjih šest godina ubijeno 60 žena. Također se spominje nejednakost spolova, navodeći da je 22,76 posto žena izabrano za odbornike, a 5,6 posto za gradonačelnice. Također, žene čine 38,6 posto radne snage i to je među najnižim stopama među zemljama Zapadnog Balkana.
Schmidt je spomenuo i incident kada je Vlada RS-a proglasila njemačku ministricu Annu Luhrmann nepoželjnom osobom, a Dodik naredio da se ona i njena pratnja protjeraju s teritorije tog entiteta gdje je održavala sastanke s liderima opozicije.
Ekonomski trendovi
Prema Schmidtu, ekonomske aktivnosti u BiH za 2024. godinu pokazuju pozitivan trend i rast od 2,5 posto u periodu januar-septembar. Također postoji i mali rast stranih investicija. Međutim, naveo je da postoji pad industrijske proizvodnje i izvoza.
Također se spominje da RS posluje u osjetljivom finansijskom okruženju, ali uspijeva održati budžetsku stabilnost zahvaljujući održivom rastu javnih prihoda i kontinuiranom zaduživanju.
Napadi na novinare
Schmidt je u izvještaju spomenuo problem napada na novinare, posebno u RS-u tokom 2024. godine, ali i početkom ove godine. Glavni akter verbalnih napada i uvreda upućenih novinarima je predsjednik RS-a Milorad Dodik.
Također je naveo da se javni RTV servisi suočavaju s finansijskim izazovima.
Eufor i NATO
„Međunarodna zajednica ne može dozvoliti da se u Bosni i Hercegovini razvije sigurnosni vakuum“, upozorio je Schmidt i dodao: „Kao odgovor na političku i ustavnu krizu, EUFOR je u martu 2025. aktivirao dio svojih rezervnih snaga kako bi naglasio svoju posvećenost i spremnost. Povećana vidljivost, mobilnost i aktivnosti trupa EUFOR-Althea, kao i dostupnost prekograničnih rezervnih snaga (OTH RF), pokazali su se neophodnim za pružanje sigurnosti, pomoć u deeskalaciji i pripremu adekvatnih odgovora na moguće pogoršanje sigurnosne situacije.“
Kada je riječ o NATO-u, izjavio je: "Od poziva u Akcioni plan za članstvo u NATO-u 2010. godine, Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBIH) su se kontinuirano razvijale i postale pouzdan partner u evroatlantskoj sigurnosnoj arhitekturi. Iako saradnja sa OSBIH funkcioniše znatno bolje nego sa drugim državnim institucijama u ovoj multietničkoj strukturi, njene operativne i komandne sposobnosti i dalje zavise od podrške partnera iz NATO-a i Evropske unije."
