DRUŠTVENI I EKONOMSKI IZAZOVI

Pad nataliteta i brakova u BiH: Moderni izazovi oblikuju demografske promjene

Natalitet bebe

U porodilištima širom Bosne i Hercegovine, tokom prvih šest mjeseci ove godine, broj novorođenih beba značajno je opao u odnosu na prethodnu godinu. Također, zabilježen je manji broj sklopljenih brakova.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvoj polovini 2024. godine registrirano je 11.142 živorođene djece, što predstavlja pad od 2,7 posto u odnosu na isti period 2023. godine, kada je na svijet stiglo 11.451 dijete. Ovaj pad nataliteta nije izuzetan, već predstavlja nastavak trenda smanjenja broja rođene djece, što ozbiljno ugrožava demografsku sliku zemlje. U 2021. godini rođeno je 27.143 djece, u 2022. godini 26.687, dok je 2023. godine broj novorođenih iznosio 26.451.

Pad nataliteta u BiH nije samo demografski i ekonomski izazov, već i psihološki. Razlozi koji utječu na odluku mladih parova da odgađaju ili se ne odlučuju na roditeljstvo uključuju promjene u stavovima prema roditeljstvu, povećanu anksioznost, nesigurnost i naglasak na profesionalnu samoaktualizaciju. Statistika pokazuje da je veliki broj mladih suočen sa stresom i nesigurnostima koje prate financijske i profesionalne izazove, što dodatno otežava donošenje odluke o proširenju porodice.

Također, broj brakova u BiH nastavlja padati. U prvih šest mjeseci 2024. godine sklopljeno je 6.393 braka, što je 71 brak manje nego u istom periodu prethodne godine. U isto vrijeme, broj razvoda smanjen je za 71 slučaj u odnosu na prošlu godinu, s ukupno 1.067 razvoda zabilježenih u prvoj polovini 2024.

Kada je riječ o imenima, najpopularnija imena dječaka u Federaciji BiH 2023. godine bila su Hamza i Davud, dok su najčešća imena za djevojčice bila Merjem i Sara. U Republici Srpskoj, imena Lazar i Sofija dominirala su među novorođenima.