Globalni val bojkota proširio se s Bliskog istoka i Turske na Evropu, Aziju i šire, ciljajući multinacionalne kompanije optužene da podržavaju Izrael tokom rata u Gazi. Od lanaca kafića do giganata robe široke potrošnje, firme koje su nekoć smatrane nedodirljivima sada bilježe pad prodaje i štetu po ugled, dok aktivisti pozivaju na moralni protest protiv navodnog saučesništva u izraelskim akcijama.
Američki prehrambeni giganti poput McDonald’sa, Burger Kinga, Starbucksa, KFC-a i Pizza Huta postali su među najvidljivijim metama bojkota, jer su aktivisti isticali njihove donacije, javne izjave ili percipiranu političku podršku Izraelu. McDonald’s je u prvom kvartalu 2025. godine zabilježio pad prodaje od jednog posto, prvi put u četiri godine. Domino’s Pizza prijavila je gubitak od 3,7 miliona australijskih dolara, prvi godišnji gubitak u decenijama, zbog zatvaranja restorana širom Azije. Starbucks je također zabilježio pad prihoda u tri uzastopna kvartala, najavio zatvaranje desetina prodajnih mjesta i otpuštanje stotina zaposlenih, dok je Americana Group, koja upravlja KFC-om, Pizza Hutom i Krispy Kremeom u Bliskom istoku, prijavila pad neto profita od 38,8 posto u 2024. godini.
Brendovi bezalkoholnih pića poput Coca-Cole i PepsiCo-a također su osjetili posljedice bojkota. Coca-Cola je zabilježila pad globalne prodaje od jednog posto u drugom kvartalu 2025. godine, dok je u Turskoj pad iznosio pet posto. PepsiCo je zabilježio pad prihoda od 0,3 posto u prvoj polovini 2025. Nestle i Unilever, čiji proizvodi posluju i u Izraelu, zabilježili su pad prometa i neto dobiti, dok je Inditex, vlasnik Zare, zabilježio pad prodaje od dva posto u Aziji i ostatku svijeta nakon otvaranja najveće prodavnice u Izraelu.
Brendovi sportske odjeće poput Pume i Nikea također su pogođeni. Puma je nastavila osjećati posljedice bojkota zbog sponzorstva Izraelskog fudbalskog saveza, dok je Nike zabilježio pad prodaje od 12 posto u drugom kvartalu, s neto prihodom smanjenim za 86 posto.
Osim pada prodaje, investitori su reagovali prodajom udjela u kompanijama s vezama prema Izraelu. Norges Bank Investment Management uklonila je pet izraelskih banaka i američki Caterpillar iz portfelja zbog rizika od saučesništva u kršenju ljudskih prava, dok je holandski penzioni fond ABP prodao svoj udio u Caterpillaru iz etičkih razloga.
Ovaj globalni val bojkota pokazuje da ni najveći svjetski brendovi više nisu imuni na političke i moralne pritiske, posebno u kontekstu sukoba u Gazi.
