Politička kriza na Madagaskaru ušla je u novu, dramatičnu fazu – nakon višesedmičnih protesta i sukoba između institucija, parlament je objavio smjenu predsjednika Andryja Rajoeline, dok je vojska preuzela kontrolu nad državom.
Ova odluka označila je prelazak krize s ulica u sferu institucija, nakon što je predsjednik Rajoelina, suočen s masovnim protestima i gubitkom povjerenja vojske, pokušao spriječiti glasanje o vlastitoj smjeni raspuštanjem Nacionalne skupštine. Dekret o raspuštanju objavljen je na njegovoj zvaničnoj Facebook stranici, uz objašnjenje da je to „neophodan potez za uspostavljanje reda i jačanje demokratije“.
Uprkos tome, opozicioni zastupnici tvrdili su da su već prikupili dovoljan broj potpisa za izglasavanje njegove smjene zbog „privremene nesposobnosti za obavljanje dužnosti“. Odluka o smjeni zahtijeva dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini.
Istovremeno, ulice glavnog grada Antananariva ponovo su ispunjene hiljadama demonstranata, koje predvodi pokret „Generacija Z“ – grupa mladih aktivista kojima su se pridružili državni službenici i sindikati. Demonstracije traju od 25. septembra i prerastaju u masovni pokret otpora protiv vlasti i francuskog uticaja na Madagaskaru.
Na protestima su viđeni brojni transparenti s porukama „Napolje, Francuska“ i „Napolje, Rajoelina i Macron“, što pokazuje snažno antikolonijalno raspoloženje među demonstrantima.
Posebnu ulogu u eskalaciji krize odigrala je vojna jedinica CAPSAT, koja je 2009. godine pomogla Rajoelini da dođe na vlast tokom državnog udara. Ovaj put, CAPSAT je pozvao vojnike da odbiju pucati na narod, nakon čega su se mnogi pripadnici oružanih snaga pridružili demonstrantima u centru prijestonice. Ubrzo je i žandarmerija, koja je ranije bila ključna u suzbijanju protesta, stala na stranu naroda.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, u prvim danima protesta poginulo je najmanje 22 ljudi, dok je više od 100 povrijeđeno.
Kriza se dodatno produbila nakon što su mediji, uključujući Radio France Internationale, izvijestili da je Rajoelina napustio zemlju francuskim vojnim avionom, iako je francuski predsjednik Emmanuel Macron kasnije izjavio da „ne može potvrditi te informacije“.
U skladu s Ustavom Madagaskara, nakon raspuštanja parlamenta, novi izbori se moraju održati u roku od 60 do 90 dana, ali u ovakvoj situaciji mnogi analitičari sumnjaju da će izborni proces uopće biti moguć.
Madagaskar, država s više od 32 miliona stanovnika, već decenijama prolazi kroz cikluse narodnih pobuna i vojnih prelaznih vlada. Ova nova kriza samo je pojačala političku nestabilnost i ekonomske teškoće u zemlji u kojoj više od 80 posto stanovništva živi s manje od 3 eura dnevno.
Dok se vojska učvršćuje na vlasti, a predsjednik se skriva ili pokušava povratiti kontrolu, Madagaskar ponovo stoji na ivici potpunog sloma – između vojne diktature i narodnog ustanka.
