MAGA-ina misija miješanja u evropsku politiku trebala bi prestrašiti Starmera, Macrona i Merza. Hoće li se iko od njih oduprijeti?
Donald Trump je pokrenuo križarski rat kako bi okrenuo evropsku politiku ka svojoj stvari, mobilizirajući punu snagu američke diplomatije za promociju "patriotskih" stranaka, obračun s migracijama, uništavanje "cenzure" i spašavanje "civilizacije".
Pitanje je da li evropski centristi, koji su u problemima, imaju moć ili volju da to zaustave.
U svom objavljenom dokumentu Strategije nacionalne sigurnosti, Bijela kuća je prvi put u sveobuhvatnom obliku izložila svoj pristup geopolitičkim izazovima s kojima se suočavaju SAD i svijet.
Iako se spominje uspostavljanje mira u Ukrajini, kada je u pitanju Evropa, zvanični stav Amerike sada je da njena sigurnost zavisi od odlučnog zaokreta kontinenta u politici udesno.
Na više od tri stranice, dokument, između ostalog, krivi Evropsku uniju za povećanje rizika od "brisanja civilizacije", zbog povećanja broja imigranata, pada nataliteta i navodne erozije demokratskih sloboda.
„Ako se trenutni trendovi nastave, kontinent će biti neprepoznatljiv u roku od 20 godina ili manje“, navodi se, uz napomenu da „kao takve, nije sasvim jasno hoće li neke evropske zemlje imati dovoljno jake ekonomije i vojske da ostanu pouzdani saveznici“.
S obzirom na raspravu o padu nataliteta i rastućoj imigraciji, teško je ignorisati rasnu dimenziju retorike Bijele kuće. Ona će biti poznata biračima u Mađarskoj, Italiji, Holandiji i Njemačkoj, gdje su krajnje desničarski političari artikulirali takozvanu "teoriju velike zamjene", rasističku teoriju zavjere koja lažno tvrdi da su elite dio zavjere za desetkovanje bijelog stanovništva i smanjenje njegovog utjecaja. "Želimo da Evropa ostane evropska", navodi se u dokumentu.
„Dugoročno gledano, više je nego vjerovatno da će u roku od nekoliko decenija neke članice NATO-a postati neevropske većine“, navodi se u dokumentu, što „otvara pitanje“ da li će takve zemlje i dalje smatrati savez sa SAD poželjnim.
Politički recept koji slijedi je, u suštini, promjena režima. „Naš cilj bi trebao biti da pomognemo Evropi da ispravi svoju trenutnu putanju“, navodi se u strateškom dokumentu. To će uključivati „njegovanje otpora“ unutar evropskih nacija. U slučaju da postoji bilo kakva sumnja u političku prirodu poruke, dokument Bijele kuće slavi „rastući utjecaj evropskih patriotskih stranaka“ kao razlog za američki optimizam.
Drugim riječima: Podržite krajnju desnicu kako bi Evropa ponovo postala velika.
Borba sramna
Otkad se Trump vratio u Bijelu kuću u januaru, evropski lideri su nastavili održavati mir uprkos njegovim provokacijama, do sada izbjegavajući otvoreni sukob koji bi potpuno narušio transatlantske odnose.
Ali za centrističke lidere koji su trenutno na vlasti, poput Emmanuela Macrona u Parizu, Keira Starmera u Londonu i Friedricha Merza u Njemačkoj, Trumpova nova doktrina predstavlja takav egzistencijalni izazov da bi mogli biti prisiljeni suočiti se s njom direktno.
Ovaj obračun bi se mogao dogoditi prije nego kasnije, s obzirom na to da se sljedeće godine u dijelovima Britanije i Njemačke održavaju izbori s visokim ulozima, a u Francuskoj postoji i mogućnost prijevremenih nacionalnih izbora.
U svakom slučaju, stranke povezane s MAGA-om, Reform UK, Alternativa za Njemačku i Nacionalni skup, spremne su za pobjedu na štetu establišmentskih centrista koji su trenutno na vlasti. Amerika, sada je jasno, može uskočiti i pomoći.
Prema trenutnim dokazima, evropski zvaničnici, čiji je posao da zaštite svoje izbore od stranog uplitanja, nemaju mnogo apetita za borbu sa Trumpom.
Evropska komisija je nedavno predstavila svoje planove za "demokratski štit" kako bi zaštitila izbore od dezinformacija i stranog uplitanja. Michael McGrath, komesar za politiku, nedavno je za Politico izjavio da bi štit trebao biti široko korišten jer Rusija "nije jedini akter" koji bi mogao imati "lični interes" u utjecaju na izbore. "Postoji mnogo aktera koji bi željeli oštetiti tkivo EU i u konačnici potkopati povjerenje u njene institucije", rekao je.
U svjetlu nove Strategije nacionalne sigurnosti, Trumpova Amerika sada se mora sigurno ubrojati među njih.
Ali McGrath je glumio diplomatu kada su ga, prije objavljivanja strategije, pitali da li bi više volio da američki lideri prestanu voditi kampanje na evropskim izborima i kritikovati evropsku demokratiju.
„Oni imaju pravo na svoje stavove, ali mi imamo svoje standarde i nastojimo primijeniti naše vrijednosti i evropski pristup međunarodnim poslovima i međunarodnoj diplomatiji“, odgovorio je McGrath, dodajući „ne komentarišemo niti se miješamo u unutrašnje poslove bliskog partnera poput Sjedinjenih Američkih Država“.
Američki dokument potresa kontinent, trese temelje saveza s Evropom
Dokument koji potresa Evropu
Čak i prije nego što je strategija objavljena, brojke Trumpove administracije pružile su obilje dokaza o njenom preziru prema političkom centru Evrope. Potpredsjednik JD Vance pokrenuo je oštar napad na Evropu zbog slobode govora i demokratije; Elon Musk se miješao u njemačke izbore kako bi podržao krajnje desničarsku Alternativu za Njemačku; a ministar odbrane Pete Hegseth privatno je kritikovao „jadne“ Evropljane zbog „prekomjernog trošenja“ na sigurnost.
Razlika je ovaj put u tome što je Trumpova Strategija nacionalne sigurnosti službena. „Jedno je bilo razmišljati o tome i reći to jedni drugima (ili u govoru u Münchenu), a sasvim drugo je uključiti to u politički dokument“, rekao je diplomata EU, koji je želio ostati anoniman.
Ono što je još gore za lidere poput Macrona, Merza i Starmera jeste to što bi Trumpova analiza, da kritična masa birača želi njihov evropski MAGA, mogla, na kraju krajeva, biti tačna.
Svi ovi lideri su pod intenzivnim pritiskom populističke desnice u vlastitim dvorištima. U Britaniji, Reform UK Nigela Faragea je na putu da ostvari velike pobjede, što bi potencijalno moglo izazvati izazov za liderstvo u vladajućoj Laburističkoj stranci koji bi mogao prisiliti Starmera da ode.
U Parizu, Nacionalni skup Marine Le Pen muči Macronove administratore koji se suočavaju s poteškoćama u parlamentu, dok Alternativa za Njemačku u Berlinu diže u zrak Merza i prisiljava ga da zauzme sve oštrije stavove o migracijama.
Britanski premijer je u intervjuu za The Economist ove sedmice otkrio da je na nedavnoj privatnoj večeri u Berlinu razgovarao s Merzom i Macronom o zajedničkoj prijetnji s desnice s kojom se svi suočavaju. „Suočavamo se s istim izazovima, ili verzijama istih izazova, i o tome razgovaramo“, rekao je Starmer.
Ako Amerika uspije s Trumpovom novom strategijom, privatni razgovori za večerom među prijateljima možda neće biti dovoljni.
