Federacija Bosne i Hercegovine ušla je u 2025. godinu s naizgled ohrabrujućim ekonomskim pokazateljima.
Promet preko fiskalnih uređaja u prvom kvartalu premašio je 16 milijardi KM, što predstavlja povećanje od gotovo milijardu u odnosu na isti period lani. Ipak, iza ovih brojki krije se kompleksnija priča – priča o strukturnim izazovima, zamrznutom tržištu rada i neizvjesnoj sudbini penzionog sistema.
Na prvi pogled, rast prometa može se interpretirati kao povratak povjerenja građana u ekonomiju. No, bez jasne naznake da je riječ o realnom rastu kupovne moći, ostaje otvoreno pitanje: troše li građani više jer mogu – ili jer sve više moraju? Rast minimalne plaće i smanjenje stopa doprinosa svakako olakšavaju poslovanje i donekle povećavaju primanja radnika, no inflacijski pritisci i dalje ostaju faktor koji zamagljuje pravu sliku ekonomske stabilnosti.
Podaci o zaposlenosti dodatno komplikuju optimističnu sliku. Iako je zabilježen blagi porast broja zaposlenih u odnosu na mart prošle godine – svega 88 novih radnih mjesta – broj zaposlenih je i dalje manji nego na kraju 2024. godine.
Povećanje minimalne plaće očigledno je izazvalo inicijalni šok na tržištu rada, a spor oporavak ukazuje da poslodavci još uvijek traže način da se prilagode novim uvjetima. Oporavak broja zaposlenih u aprilu na 544.442 sugeriše mogući povratak pozitivnog trenda, ali tempo je i dalje suviše spor da bi se govorilo o istinskom napretku.
Potrošnja raste, ali standard stoji: Penzioneri na čekanju, minimalac skočio, zaposlenost pala Plan Federalnog zavoda za zapošljavanje da omogući posao za više od 10.000 nezaposlenih svakako je ambiciozan, ali izazov ostaje u implementaciji. Sa 116 miliona KM predviđenih za osam programa, pitanje je koliko će sredstva biti učinkovito iskorištena i koliko će se stvarno održivih radnih mjesta stvoriti. S obzirom na strukturu nezaposlenih, posebno u kategorijama dugotrajno nezaposlenih i mladih, programi moraju biti ciljani, dugoročni i oslonjeni na stvarne potrebe tržišta rada, a ne na kratkoročne statističke korekcije.
Penzioneri: između matematike i dostojanstva
Iako su penzije nominalno povećane – najniža za april iznosi 599,28 KM – većina penzionera i dalje preživljava na granici siromaštva.
Planirane izmjene Zakona o PIO koje bi uključile rast prosječne plaće u formulu usklađivanja penzija predstavljaju korak naprijed, ali i potencijalnu fiskalnu bombu. Uvođenje omjera 70:30 u korist rasta plaća bio bi pravedniji prema penzionerima, ali državni budžet teško da bi izdržao takav teret bez dodatnih reformi i racionalizacije rashoda. Kompromisno rješenje (50:50) čini se realnijim, ali ostaje pitanje – hoće li penzioneri do tada imati vremena da čekaju?
Potrošnja raste, ali standard stoji: Penzioneri na čekanju, minimalac skočio, zaposlenost pala Ekonomski pokazatelji iz prvog kvartala 2025. godine u Federaciji BiH otvaraju prostor za oprezni optimizam, ali istovremeno otkrivaju duboke sistemske slabosti. Rast prometa, povećanja plaća i najave zapošljavanja nisu dovoljne ako iza njih ne stoji jasno definirana, dosljedna i inkluzivna ekonomska politika.
Porezna uprava može zabilježiti svaku transakciju, ali ne može prikriti da su socijalna osjetljivost i dugoročna održivost ono što trenutno nedostaje u fiskalnoj arhitekturi ovog entiteta.
