SIPA na prekretnici: Plan rada pod sumnjom utjecaja odbjeglog direktora
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) poslala je na javne konsultacije „Srednjoročni plan rada za period od 2026. do 2028. godine“. Ovaj dokument, koji je sastavljen u junu 2025. godine, uskoro će se naći pred Vijećem ministara Bosne i Hercegovine.
Bilo bi za svaku pohvalu da jedna ovako važna državna institucija planira svoje aktivnosti pravovremeno i transparentno, da u vrhu takvog dokumenta ne stoji ime Darka Ćuluma, direktora u ostavci koji je istupio iz SIPA-e po naređenju Milorada Dodika, poznatog secesioniste.
Iako formalno još uvijek vodi agenciju jer ga Vijeće ministara BiH nije razriješilo, Ćulum se u praksi povukao i obavlja određene poslove za MUP Republike Srpske, dok se povremeno pojavljuje i u prostorijama SIPA-e, te čak pokušava povratak na direktorsku funkciju.
Plan za uništenje SIPA-e?
Važno je da nadležni odmah provjere koliki je doprinos Ćuluma u kreiranju i izradi ovog plana rada. Jer, kakav plan za SIPA-u može imati poslušnik secesionističkih interesa nego njen potpuni raspad i urušavanje?
Srozavanje ugleda i funkcionalnosti SIPA-e počelo je kada je Ćulum po nalogu MUP-a RS naredio zaposlenima u Regionalnom centru u Banjoj Luci da napuste prostorije, a nastavilo se kroz „procjenu rizika“ prilikom pokušaja privođenja osumnjičenih za napad na ustavni poredak BiH, među kojima su Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić.
Već mjesecima u SIPA-i vlada visok stepen opreza i otežanog djelovanja u vezi s privođenjem pomenutog trojca, što se pripisuje upravo Ćulumu, u dogovoru sa njegovim saradnicima u pravosudnim institucijama, Ministarstvu sigurnosti BiH koje nadzire SIPA-u, te Ministarstvu pravde pod ingerencijom HDZ-ovog kadra Davora Bunoze, gdje Sudsku policiju BiH prati ista „procjena rizika“.
Stoga je krajnje vrijeme da parlamentarne komisije, kao i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, u kojima SNSD i HDZ nemaju većinu i ne mogu blokirati rasprave, pokrenu istragu i jasno utvrde koliki utjecaj Ćulum, kao direktor u ostavci, još uvijek ima na procese unutar SIPA-e.
Kome je on odgovoran i koristi li svoj formalni status da djeluje u korist secesionističkih interesa, na štetu države BiH?
Novi pravilnik i alarmantna upozorenja
Posebnu pažnju privlači i posljednji dokument koji je Ćulum potpisao u SIPA-i. Osim uobičajenih odredbi o planiranim aktivnostima i izvršenju naloga Tužilaštva i Suda BiH, u planu nije navedeno krivično djelo napada na ustavni poredak, niti je priznata do sadašnja neefikasnost SIPA-e u provođenju naloga.
Međutim, u tijeku su izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, koje bi trebale „doprinijeti daljem usklađivanju i kadrovskom jačanju kapaciteta za izvršenje plana“. Pitanje je da li to znači da Ćulum i njegovi saradnici preuređuju SIPA-u po svojim potrebama i prema interesima Milorada Dodika.
Posebno je zabrinjavajuća stavka u planu rada u kojoj se navode „operativno-taktički, tehnički, bezbjednosni i procesni nedostaci u provođenju naredbi Suda BiH za primjenu posebnih istražnih radnji koji mogu ugroziti tajnost postupanja i zakonitost prikupljenih dokaza“.
Takođe, upozorava se na „zloupotrebu iznošenja i umnožavanja tajnog podatka što može dovesti do neovlaštenog otkrivanja i zloupotrebe podataka od strane neovlaštenih osoba“. Ovo otkriva da u SIPA-i postoje ozbiljni sigurnosni problemi i da se tajni podaci zloupotrebljavaju, no Ćulum nije pojasnio da li je i sam umiješan u takve radnje, iako je formalno direktor i ima pristup najosjetljivijim informacijama.
