S obzirom na rezultate ankete koji govore da naši sugrađani nisu informisani šta je to Plan rasta za Zapadni Balkan, odlučili smo da pojasnimo šta je to Plan Rasta za Zapadni Balkan.
Evropska komisija je 8.11.2023. godine predstavila novi Plan rasta za Zapadni Balkan uključujući 6 milijardi eura bespovratne pomoći i kredita za ubrzanje socioekonomskog približavanja Evropskoj uniji.
Cilj ovog Plana rasta za Zapadni Balkan jeste donošenje nekih od koristi članstva regionu prije pristupanja, jačanje ekonomskog rasta i ubrzavanje prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja. Cilj je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija. U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan vrijedan 6 milijardi eura za period od 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.
Novi Plan rasta za Zapadni Balkan zasniva se na četiri stuba čiji je cilj:
Jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije, pod uslovom da se Zapadni Balkan uskladi sa pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istovremeno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem. Predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti:
- Slobodno kretanje roba;
- Slobodno kretanje usluga i radnika;
- Pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA);
- Olakšavanje cestovnog prevoza;
- Integracija i dekarbonizacija energetskih tržiš Jedinstveno digitalno tržište;
- Integracija u industrijske lance snabdijevanja.
Jačanje ekonomske integracije u okviru Zapadnog Balkana putem zajedničkog regionalnog tržišta, na osnovu pravila i standarda EU-a, što bi potencijalno moglo dodati 10% njihovim ekonomijama;
Ubrzanje temeljnih reformi, uključujući klaster temeljnih sektora, podržavajući put Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, unapređujući održivi ekonomski rast privlačenjem stranih ulaganja i jačanjem regionalne stabilnosti;
Povećanje finansijske pomoći za podršku reformama putem Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan za period od 2024-2027, što predstavlja prijedlog za novi instrument vrijedan 6 milijardi eura, naime, 2 milijarde eura bespovratne pomoći i 4 milijarde eura povoljnih kredita, pri čemu je isplata uslovljena time da partneri na Zapadnom Balkanu provedu određene socioekonomske i temeljne reforme.
Svaka se zemlja Zapadnog Balkana u Planu rasta poziva da pripremi Reformsku agendu temeljenu na postojećim preporukama, uključujući i one oz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi (ERP). S Komisijom će se konsultovati po pitanju Reformske agende, koju na kraju procjenjuje i usvaja sama Komisija.
Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, je izjavila: „Sa današnjim usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan vrijednog 6 milijardi eura, približavamo privrede Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija, Plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da ubrzo osjeti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u eurima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta.“
Sljedeći koraci: Evropski parlament i Vijeće trebaju razmotriti prijedlog za Instrument u okviru srednjoročne revizije višegodišnjeg finansijskog okvira. Nakon usvajanja, pozvat će se šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana da podnesu svoje pojedinačne reformske agende sa razrađenim socioekonomskim i fundamentalnim reformama koje će provesti kako bi potakle rast i približavanje u skladu sa Planom rasta u periodu 2024-2027. Kao neophodan preduslov, Srbija i Kosovo se trebaju na konstruktivan način angažovati u Dijalogu o normalizaciji odnosa uz posredovanje Evropske unije, odnosno visokog predstavnika.
Ekonomska konvergencija je ključna za približavanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Nivo konvergencije između partnerskih zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije trenutno ne napreduje dovoljno brzo, sa prosječnim BDP-om po stanovniku, iskazanom u paritetu kupovne moći za Zapadni Balkan između 30% i 50% prosječnog BDP-a po stanovniku u Uniji.
Integracija sa jedinstvenim tržištem Evropske unije bila je glavni pokretač ekonomskog rasta za sve zemlje koje su pristupile Uniji. Jasno je vidljiv pozitivan uticaj na BDP i visinu prihoda određene zemlje nastalog kao rezultat integracije sa jedinstvenim tržištem EU-a.
Postavili smo pitanje da li ćemo uspjeti realizovati ovaj Plan rasta za Zapadni Balkan, naši ispitanici su odgovorili sljedeće:
Plan rasta za Zapadni Balkan uključuje, dakle, 6 milijardi eura bespovratne pomoći i kredita za ubrzanje socioekonomskog približavanja Evropskoj uniji.
Pitali smo naše sugrađane hoće li političari u BiH iskoristiti ovaj novac za reforme ili ipak nešto drugo, pogledajte odgovore. Čini se da naši sugrađani nemaju povjerenja u naše političare, što bi ih svakako trebalo zabrinuti.
Sa usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan vrijednog 6 milijardi eura, približavamo privrede Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija, Plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da ubrzo osjeti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno platno područje u eurima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta, izjavila je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije nakon usvajanja istog.
Ono što je zanimljivo da se vode politološke rasprave da li je Plan rasta za Zapadni Balkan zapravo inicijativa "Otvoreni Balkan" koju su 2019. godine pokrenule Srbija, Severna Makedonija i Albanija, s idejom da unaprijede slobodan protok ljudi, roba i usluga na Zapadnom Balkanu.
Te tri države su i ostale njene jedine članice, jer se Kosovo, Bosna i Hercegovina i Crna Gora nisu priključile.
