Hrvatska vanjska politika ne smije biti izolacionistička i moramo biti za pregovaračkim stolom s našim partnerima, rekao je u četvrtak u Hrvatskom saboru premijer Andrej Plenković, prozivajući predsjednika Zorana Milanovića zbog politike koja bi "izolirala i podijelila" Hrvatsku od svih partnera.
„Moramo razgovarati s našim partnerima, pratiti aktivnosti međunarodne zajednice, EU, NATO-a i naših ključnih partnera i učestvovati u njima na inteligentan, pametan i solidaran način koji nam omogućava da znamo šta se dešava. Oni koji nisu za stolom malo znaju. Oni koji su ispod stola - oni bi trebali da se stide. A mi ovdje imamo ljude koji žele da Hrvatska vodi politiku da bude ispod stola“, rekao je Plenković, osvrćući se na ranije izjave predsjednika Zorana Milanovića .
„Naša vanjska politika ne smije biti izolacionistička“, rekao je Andrej Plenković, podnoseći hrvatskom Saboru izvještaj sa redovnog sastanka Evropskog vijeća održanog 18. decembra prošle godine.
Odgovorio je ljevičarskim zastupnicima da njihovi komentari podsjećaju na "genijalnu vanjsku politiku" predsjednika Milanovića koja bi "izolirala Hrvatsku, dovela je u sukob s NATO-om, Evropskom unijom i svim njenim susjedima, a oni bi se grubo zatvorili u podrum Slovenske ulice gdje bi neko donosio meso, ribu i pršut kako se ne bi bacali okolo i kukali, komentirali i zgrozili sve ostale", aludirajući na adresu koju je Milanović posjećivao tokom karantina u Hrvatskoj.
Premijer je također kritikovao predsjednika zbog njegove naredbe kojom se hrvatskim vojnim predstavnicima onemogućava učešće na svim sastancima "koalicije voljnih", koja okuplja 35 zemalja.
„Nažalost, zbog odluke predsjednika Milanovića, hrvatska vojska, odnosno njene Oružane snage, ne učestvuju u vojnom segmentu sastanaka koalicije voljnih. Na taj način se uskraćuje uvid u rasprave o pripremama svih vojnih aktivnosti koje preduzima koalicija voljnih“, rekao je Plenković, dodajući da smo time uskraćeni za informacije koje su dostupne japanskim, novozelandskim ili crnogorskim vojnim predstavnicima.
Plenković kaže da postoji veliki broj zemalja "koje su u koaliciji voljnih, ali koje su, poput hrvatske vlade, unaprijed rekle "da njihovi vojnici neće ići na ukrajinsku teritoriju, ali da će njihovi predstavnici učestvovati u svim razgovorima i da su upoznati s planovima za osiguranje sigurnosti u zraku, na moru i na kopnu Ukrajine".
Napadi na Ukrajinu 'otkrivaju rusku nemoć'
Pitanje nastavka podrške Ukrajini bilo je jedno od najvažnijih na posljednjem sastanku Evropskog vijeća u godini. U decembru su lideri država članica odlučili da Ukrajini u naredne dvije godine odobre kredit od 90 milijardi eura, garantovan evropskim budžetom.
Kredit Ukrajini je odobren na osnovu mehanizma "pojačane saradnje", u kojem Mađarska, Slovačka i Češka ne učestvuju, podsjetio je premijer.
Lideri država članica odlučili su se za zajedničko zaduživanje budući da nije bilo konsenzusa o korištenju zamrznute ruske imovine za reparacijski kredit. Premijer kaže da će se o modalitetima još razgovarati, ali da će, kada je riječ o Hrvatskoj, to značiti "male i prihvatljive iznose".
"Ovaj finansijski aranžman nema utjecaja na javni dug ili deficit Hrvatske. Zasnovan je na principu evropske solidarnosti i pruža Ukrajini potrebnu i stabilnu finansijsku podršku u ovom ključnom periodu", naglasio je Plenković, dodajući da ruski napadi na ukrajinske civilne ciljeve "ne dokazuju snagu, već otkrivaju slabost".
„Takozvana trodnevna specijalna operacija, čija će četvrta godišnjica biti za nešto više od mjesec dana, pretvorila se u jedan od najvećih strateških i vojnih neuspjeha posljednjeg vremena, iako Rusija izdvaja čak 40 posto svog budžeta za odbranu, odnosno oko devet posto nacionalnog BDP-a“, rekao je Plenković.
EU je važan globalni akter
U jeku svih kriza, ratova i promjena u globalnom međunarodnom poretku, Plenković smatra da "politika modernog suvereniteta koju provodimo posljednjih deset godina dobija još više smisla".
Plenković također insistira na tome da je Evropska unija "važan akter na globalnom nivou, najveće zajedničko tržište s ogromnom regulatornom moći i, u nekim segmentima, nedovoljno iskorištenim polugama utjecaja".
Na dnevnom redu sastanka Evropskog vijeća bio je i početak pregovora o novom višegodišnjem budžetu EU za period 2028-2034. S obzirom na sigurnost i odbranu kao glavne teme, Hrvatska će se zalagati da kohezijske politike ostanu važna stavka, rekao je Plenković.
