Hrvatski premijer Andrej Plenković prvi put u mandatu otišao je u posjetu Srbiji, jedinoj susjednoj zemlji koju kao predsjednik Vlade nije posjetio.
U Subotici je Plenković, zajedno sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić, otvorio Hrvatski dom - Maticu, sjedište hrvatske manjine u Srbiji, čiju je gradnju u cijelosti finansirala hrvatska Vlada.
Plenković je rekao kako je s Brnabić razgovarao o otvorenim pitanjima poput nestalih i procesuiranja ratnih zločina, ali i načinima unapređenja saradnje, poseno na ekonomskom i trgovinskom planu.
Na novinarsko pitanje o obilježavanju vojno-redarstvene operacije Oluja u kolovozu, Plenković je rekao da ona, kao i operacija Bljesak, na hrvatskoj političkoj sceni ne izazivaju nikakve kontroverze te da se radi o oslobodilačkim operacijama i ključne bitke Domovinskog rata.
Osvrnuo se i na primjedbu novinarke da je godišnjica Oluje prilika za zaoštravanje retorike s obje strane.
Kad je riječ o Vladi RH, osobito u ovih sedam godina koliko sam ja premijer, mislim da nije bilo niti jedne situacije gdje je zaoštrena retorika, a da je to krenulo s naše strane. To je vrlo važno za javnost u Srbiji da razumijemo, poručio je Plenković.
Predstavnici srpske manjine bili su s nama i u Vukovaru, bili su s nama i u Kninu, dio su naše vlade već punih sedam godina, funkcioniramo skladno, rekao je Plenković, naglašavajući i podršku koju daju predstavnicima srpske i svih drugih manjina.
Dodao je da će kao i svih dosadašnjih godina dostojanstveno obilježiti Oluju.
- Da bi se riješila sva otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije, potrebno je puno dana, puno sati, puno stručnjaka, puno resora, puno dobre volje da se naprave koraci naprijed, rekao je Plenković odgovarajući na pitanja novinara.
Upitan o izjavi premijerke Brnabić da ne postoji niti jedan zahtjev s hrvatske strane vezan za nestale na koji Srbija nije odgovorila, Plenković je rekao da postoji 1807 ljudi koji se još uvijek smatraju nestalima iz vremena Domovinskog rata.
Dio njih su Hrvati, dio njih su Srbi. To isto treba kazati. Mi, nažalost, nemamo podatke o mnogima jer da ih imamo, onda bi ih vjerojatno sve negdje pronašli, identificirali - ukoliko su preminuli - njihove posmrtne ostatke, rekao je Plenković.
Ta trajna zadaća ostaje na dnevnom redu hrvatske vlade i bit će dok ne dobijemo podatke i o zadnjem poginulom, dodao je.
Mi kontinuirano te podatke tražimo.
Jasno je da cjelina tih podataka nikada nije u potpunosti prezentirana Hrvatskoj, rekao je Plenković.
Dodao je da, koliko je shvatio, Brnabić nije ni namjeravala dati izjave te da ne može komentirati nešto što nije čuo.
- Mi u svakom slučaju kao država nemamo sve podatke. Da ih imamo, sve bi identificirali, rekao je premijer.
Plenković je u izjavi nakon otvaranja Hrvatskog doma - Matice zahvalio Brnabić na današnjem susretu, razgovoru i njezinoj nazočnosti na otvaranju.
Poručio je da je Vladi jedna od temeljnih ustavnih zadaća podržavati Hrvate koji žive izvan domovine.
- Odnosi Srbije i Hrvatske opterećeni su rezidualnim pitanjima iz vremena Miloševićeve agresije na Hrvatsku i to je svima dobro poznato. I te rane iz recentne prošlosti na određeni način omeđuju dinamiku i brzinu naših odnosa. No ovaj današnji događaj i, u konačnici, moj prvi posjet u sedmoj godini od kada sam predsjednik Vlade RH Srbiji i Subotici, Vojvodini, uz otvaranje ovakvoga doma, predstavlja više simboličkih poruka, rekao je Plenković.
Jedna od tih poruka, rekao je, jest unaprjeđenje odnosa između Hrvatske i Srbije. Dodao je da su Brnabić i on razgovarali "o svim temama", koje je podijelio u tri grupe.
Prva su pitanje granica i procesuiranja ratnih zločina, dobivanja informacija o nestalima iz Domovinskog rata, pitanje ratnih šteta, povratka kulturnih dobara - svega onoga što opterećuje odnose dviju zemalja već niz godina. Nakon što je Hrvatska na svojoj strani imenovala koordinatora na razini državnog tajnika u MVEP-u, dogovoreno je da će u sljedećem razdoblju i Srbija imenovati svog koordinatora te da će oni nastaviti raditi na svim tim pitanjima kako bi se pripremila rješenja za više političke razine, naveo je Plenković.
U drugoj skupini je tema unaprjeđenja gospodarske razmjene, koja danas iznosi oko 2,7 milijardi eura.
- Mi smatramo da ta razmjena može i treba biti veća, poručio je Plenković.
Istaknuo je i suradnju u području prometa i infrastrukture.
U trećoj skupini tema bile su situacija na Kosovu, stabilnost cijele regije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, kao i europski put Srbije.
Hrvatska s optimizmom gleda na europski put svih država u susjedstvu, pa tako i Srbije, rekao je Plenković.
