Pod sankcijama SAD-a, a na listi za upravljanje javnim servisom: Skandalozna rang-lista kandidata za UO BHRT-a stigla u Parlament BiH...
Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Bosne i Hercegovine održalo je 24. aprila sjednicu u Mostaru, gdje je usvojen izvještaj ad hoc komisije zadužene za provođenje postupka utvrđivanja prijedloga kandidata za članove Upravnog odbora Javnog radiotelevizijskog servisa BiH (BHRT). Tom prilikom donesena je i odluka o upućivanju konačne rang-liste kandidata Parlamentarnoj skupštini BiH na dalje odlučivanje.
Međutim, iako se radi o dokumentu od velikog javnog značaja, spisak kandidata danima je bio skriven u parlamentarnim ladicama, daleko od očiju javnosti. Novinska agencija Patria (NAP) uspjela je doći do kompletnog sadržaja liste, otkrivši niz zabrinjavajućih činjenica.
Prema podacima koje je objavila Patria, lista obuhvata ukupno 12 imena, raspoređenih po etničkoj kvoti: dva kandidata iz reda Bošnjaka, tri iz reda Hrvata, šest iz reda Srba i jedan kandidat iz reda Ostalih. Ovo i ne bi bilo sporno da Upravni odbor BHRT-a, prema važećim pravilima, nema samo četiri člana – po jedan predstavnik iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda Ostalih. Očigledno je, dakle, da se radi o širem spisku iz kojeg će Parlament BiH izabrati konačne članove.
Kada je riječ o kandidatima iz reda Bošnjaka, u konkurenciji su Dževdet Tuzlić, dugogodišnji novinar i penzionisani uposlenik BHRT-a koji je i dalje angažiran na javnom servisu, te Ahmed Jalovičić, diplomirani pravnik bez medijskog iskustva.
Hrvatske kandidate čine: Jozo Pavković, glavni urednik „Večernjeg lista BiH“ i jedan od najuticajnijih medijskih ljudi iz zapadne Hercegovine; Denis Naprta, te Mario Vrankić, bivši direktor BHT-a koji je, iako penzionisan, ranije poznat po ostavci zbog finansijskih problema u kući kojom je upravljao, da bi se zatim vratio na čelnu funkciju i ostao tu do konačnog penzionisanja.
Ipak, najviše pažnje izaziva segment liste koji se odnosi na kandidate iz reda Srba. Na spisku se nalazi čak šest imena, a prvo mjesto zauzima Radmila Bojanić – osoba koja je u januaru 2025. godine stavljena pod sankcije Sjedinjenih Američkih Država. Bojanić je dovedena u vezu s firmama povezanim s porodicom Milorada Dodika, uključujući preduzeća „Sirius 2010“ i „Nimbus“, koje su također obuhvaćene američkim sankcijama.
Njena umiješanost u sporne poslove seže duboko u aferu oko projekta digitalizacije javnih servisa u BiH, vrijednog čak 25 miliona konvertibilnih maraka. Konzorcij u kojem su učestvovale firme „Sirius“ i kasnije „Nimbus“ dobio je ovaj unosni posao, koji je, nakon što su uvedene sankcije, u potpunosti preusmjeren na zagrebačku firmu „Odašiljači i veze“ (OIV). Ova odluka, kao i cijeli proces, izazvala je burne rasprave i u Parlamentarnoj skupštini BiH, a tender se trenutno nalazi pod istragom nadležnih organa.
Ministar prometa i komunikacija BiH, Edin Forto, potpisao je aneks ugovora sa firmom Nimbus u septembru 2024. godine, čime je ta kompanija formalno istupila iz Konzorcija. No, potpisnik tog aneksa bila je upravo Radmila Bojanić, i to u ime kompanije pod sankcijama. Upravo zato je njen plasman na prvo mjesto liste za Upravni odbor BHRT-a izazvao ozbiljne kritike i zabrinutost dijela stručne i političke javnosti, ali i nevladinog sektora koji prati transparentnost rada javnih institucija.
Osim Bojanić, među srpskim kandidatima nalaze se i: Kosta Petrušić, Miloš Šolaja, Vedran Škoro, Saša Krsman te Aleksandra Stojanović.
Jedini kandidat iz reda Ostalih je Ljubomir Zuber.
Važno je napomenuti i sastav Vijeća RAK-a, koje je sastavilo rang-listu: članovi su Razija Mešević, Tomislav Volarić, Tanja Andrić, Vjekoslav Čerkez, Damir Šehanović, Alma Čolo i Zoran Žuža.
S obzirom na političku i pravnu težinu cijelog procesa, pažnja je sada usmjerena ka Parlamentarnoj skupštini BiH. Iako je naredna sjednica Predstavničkog doma zakazana za 15. maj, prema dostupnom dnevnom redu, tačka o izboru članova Upravnog odbora BHRT-a još uvijek nije uvrštena. Ukoliko ne dođe do dopune dnevnog reda, odluka o imenovanju mogla bi biti prolongirana.
S obzirom na sve kontroverze koje prate ovaj proces – od prikrivanja liste, preko etničke neujednačenosti, pa sve do uvrštavanja osoba pod međunarodnim sankcijama – javnost s pravom traži transparentnost, odgovornost i političku čistotu u postupku izbora tijela koje upravlja jednim od ključnih stubova demokratskog društva: javnim medijem.
