Pod uticajem reakcije američke ambasade BiH, visoki predstavnik u BiH je smanjio očekivanja od dogovora u Laktašima

Visoki predstavnik Christian Schmidt pozdravio je intenzivnije napore domaćih političkih aktera, uključujući i Parlament BiH, da zajedničkim naporima, nakon njegovog poziva u decembru, usvoje neophodne izmjene Izbornog zakona kako bi se osigurao integritet izbora.

Politički akteri treba da izbjegavaju povezivanje tehničkih mjera izbornog integriteta sa implementacijom ključnih sudskih presuda, koje se moraju provesti, ali zahtijevaju široke konsultacije i podršku. Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ova ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o evropskim integracijama, onda bi se Izborni zakon trebao izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića i prijenos rezultata, ili kvalifikacije i integritet članova biračkih odbora i pravila koja garantuju pravedno takmičenje na izborima.

Dakle, i visoki predstavnik BiH je ili postao svjestan da pojedine političke stranke u BiH vežu pitanje tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH sa onim suštinskim koje bi se trebale realizovati prije svega kroz izmjene Ustava BiH, što je manje vjerovatno, ili mijenja svoje planove pod uticajem reakcija američke ambasade u BiH, što je naravno vjerovatnije.

Ovo vezanje tehničkih i suštinskih izmjena Izbornog zakona u BiH zapravo znači ucjenjivanje gdje pojedine stranke u BiH traže ostvarivanje svojih politčkih ciljeva preko tih tehničkih, što za rezultat imamo dogovor koji ide u korist Dodika i Čovića odnosno njihovih zahtjeva u pogledu Ustavnog suda BiH i izbora članova Predsjedništva BiH, a Trojka se zadovoljava tehničkim izmjenama o kojima se može posebno diskutovati, a koje je kritikovala i američka ambasada u BiH.

Podsjetiti ćemo javnost na saopštenje OHR-a povodom dogovora u Laktašima

• Očekivanja Kristijana Šmita iskazana u njegovoj izjavi iz decembra 2023. godine ostaju ista. Vlasti BiH do sada nisu uspjele uskladiti Izborni zakon sa međunarodnim standardima o transparentnosti i integritetu izbornih procesa i dobrim praksama koji se primjenjuju u demokratskim izborima i stoga je tu moguće ostvariti pomake. Da budemo jasni, ti pomaci moraju obuhvatiti jasnu identifikaciju svakog birača, elektronsko brojanje glasova onako kako su ih birači dali, siguran prenos glasačkih listića do biračkih odbora na biračkim mjestima koji rade transparentno i nezavisno. Ovo već treba početi sa opštinskim izborima u oktobru. Svaki lažni glas je prepreka u dostizanju evropskih standarda u pogledu slobode i demokracije. Građani BiH moraju imati povjerenje u izborne sisteme, dosljednu primjenu proceduralnih mjera zaštite i tajnost glasanja - saopšteno je iz OHR, piše N1.

Dakle, u saopštenju kojeg je izdao OHR tada povodom dogovora u Laktašima uopće ne stoje preporuke o nevezivanju tehničkih i suštinskih izmjena Izbornog zakona u BiH koje bi morale uključivati i izmjene Ustava BiH.