Nakon mjeseci opreznih političkih aktivnosti, sirijska vlada poslala je službeni pismeni odgovor američkoj administraciji, reagirajući na listu uslova koje su Sjedinjene Američke Države prošlog mjeseca predstavile Damasku u vezi sa mogućnošću ublažavanja dugogodišnjih ekonomskih sankcija.
Prema informacijama koje je prenio Reuters, sirijska strana u pismu navodi da je već ispunila značajan dio američkih zahtjeva, dok bi za realizaciju preostalih bilo potrebno "međusobno razumijevanje" i direktna koordinacija s Washingtonom.
Lista američkih zahtjeva: Osam tačaka za novo poglavlje
Američki zahtjevi, koji su Siriji dostavljeni putem američke izaslanice Natashe Franceschi, uključuju:
Potpuno uništenje svih preostalih količina hemijskog oružja.
Eliminaciju prisustva stranaca na osjetljivim rukovodećim i sigurnosnim pozicijama unutar sirijskih institucija.
Omogućavanje američkih protuterorističkih operacija na teritoriji Sirije.
Puna saradnja u traganju za američkim taocima i nestalim osobama.
Ovi zahtjevi predstavljaju, kako diplomatski izvori navode, "mapu puta" koja bi mogla otvoriti vrata za postupno popuštanje ekonomskog pritiska na Siriju.
Šta Sirija obećava i šta odgađa?
U odgovoru Damaska navode se konkretni koraci koje su već preduzeli:
Poboljšana saradnja s OPCW-om: Sirija je obnovila komunikaciju s Organizacijom za zabranu hemijskog oružja radi veće transparentnosti.
Obustava vojnih činova strancima: Damask je prekinuo praksu dodjeljivanja činova stranim borcima unutar svojih oružanih snaga, iako još nije objavljen sveobuhvatan plan za njihovo uklanjanje.
Potraga za Austinom Ticeom: Formiran je poseban ured pri Ministarstvu vanjskih poslova zadužen za slučaj nestalog američkog novinara.
Istovremeno, Sirija u pismu izražava spremnost za dodatne razgovore, posebno o osjetljivim pitanjima poput prisustva stranih boraca, ukazujući da je za to potrebna "šira konsultacija".
Bez prijetnji Izraelu i kontrola palestinskih frakcija
Posebnu pažnju Damask je posvetio ublažavanju zabrinutosti SAD-a i Izraela. U pismu se izričito naglašava da Sirija "ne predstavlja prijetnju nijednoj strani u regionu, uključujući Izrael".
Također je najavljeno formiranje komiteta za praćenje aktivnosti palestinskih frakcija koje djeluju unutar Sirije, odgovarajući tako na američke zahtjeve za ograničavanje uticaja organizacija koje Washington smatra terorističkim.
Spora pitanja: Strani borci i antiterorističke operacije
Unatoč deklariranim naporima, pismo Damaska ostavlja neriješena ključna pitanja:
Strani borci: Iako je obustavljena dodjela činova, nema jasnog plana za potpuno uklanjanje stranih boraca iz sirijske vojske.
Antiteroristička saradnja: Sirija izražava spremnost za saradnju, ali bez eksplicitnog odobrenja američkih operacija na svojoj teritoriji.
Pismo naglašava "kontinuiranu komunikaciju" između sirijskih i američkih antiterorističkih zvaničnika u Amanu (Jordan), uz otvorenost za proširenje saradnje.
State Department šuti, spekulacije rastu
Američki State Department još nije zvanično komentarisao sirijski odgovor, ostavljajući prostor za nagađanja o potencijalnim tajnim pregovorima ili odugovlačenju zbog drugih prioritetnih kriza - od rata u Gazi, preko tenzija s Iranom, do sukoba u Ukrajini.
Prema analitičarima, Washington bi mogao koristiti sankcije kao sredstvo za postepeno guranje Damaska prema većim ustupcima, posebno u vezi s iranskim prisustvom u Siriji.
Sirijski šef diplomatije pred UN-om: Nova retorika
Sirijski ministar vanjskih poslova Asaad al-Sheibani iskoristio je svoje prvo obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a da ponovi poruke iz pisma:
Sirija je "potpuno predana" uništenju hemijskog oružja.
Damask je spreman na saradnju u potrazi za nestalim Amerikancima.
Sirija "neće tolerisati prijetnje američkim ili zapadnim interesima" na svom teritoriju.
Njegove izjave dodatno potvrđuju da Damask nastoji usvojiti novu, diplomatski umjereniju liniju prema Zapadu.
Šta slijedi?
Dok Washington procjenjuje sirijski odgovor, analitičari su podijeljeni:
Jedni vjeruju da bi to mogao biti početak ograničenog otvaranja prema Damasku, uz moguća ublažavanja sankcija i olakšavanje humanitarne pomoći.
Drugi upozoravaju da duboko ukorijenjene razlike, naročito oko iranskog prisustva i suvereniteta, ostaju ozbiljna prepreka trajnom normaliziranju odnosa.
Jasno je da Siriji, suočenoj s teškom ekonomskom krizom i sve većim društvenim nezadovoljstvom, očajnički treba popuštanje međunarodnog pritiska. No, ostaje da se vidi hoće li ovaj diplomatski pokušaj rezultirati stvarnim promjenama – ili će sve ostati na obećanjima bez konkretne realizacije.
