Dok se Mostar spremao za obilježavanje 20. godišnjice obnove Starog mosta, simbola mira i pomirenja, u javnost su procurili rezultati istraživanja njemačke Fondacije Konrad Adenauer, koje su mnogi doživjeli kao tendenciozno iskrivljivanje slike o Bošnjacima, žrtvama genocida.
Umjesto podrške i solidarnosti, ovo istraživanje dolazi kao hladan tuš, pokušavajući baciti sjenku na narod koji je preživio najgore strahote modernog doba.
Iskrivljena slika i opasne posljedice
Istraživanje Fondacije Konrad Adenauer, umjesto da doprinosi istini i pomirenju, poigrava se s opasnim narativima, prikazujući Bošnjake kao radikale i ekstremiste. Ovakvi potezi nisu samo uvredljivi, već i opasni, jer služe dehumanizaciji naroda koji je već preživio genocid. Pitanje je zašto Fondacija, koja bi trebala biti posvećena istini i izgradnji mostova među narodima, pribjegava fabrikovanju novih narativa koji ne odražavaju stvarnost.
Sama manifestacija obilježavanja obnove Starog mosta bila je posvećena miru i pomirenju, naglašavajući snagu duha onih koji su preživjeli razaranje Mostara. Organizatori, preživjeli žrtve napada, nisu dozvolili da im mržnja zaslijepi oči. Njihova poruka svijetu je jasna: obnova Starog mosta simbol je pobjede dobra nad zlom. Podrška ovakvim događajima treba dolaziti iz Bosne i Hercegovine, Evrope i cijelog svijeta, jer oni utiru put trajnom pomirenju na temelju istine, a ne laži.
Nažalost, primjer Fondacije Konrad Adenauer pokazuje koliko daleko neki idu da bi podrili te napore. Njihovo istraživanje o "bošnjačkom radikalizmu" je neosnovano i zlonamjerno, pokušavajući prikazati cijeli narod kroz prizmu ekstremizma. Takve optužbe ne samo da su lažne, već i duboko vrijeđaju. Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, Bošnjaci su već bili podvrgnuti propagandi o njihovom navodnom radikalizmu. I dok su pod stravičnim pritiskom tokom rata pokazali pravo lice, ne pribjegavajući sistematskom nasilju, sada se pokušava oživjeti stari narativ.
"Radikalni islamizam" ili zabluda: Kako Bošnjaci plaćaju cijenu svoje vjere i tradicije
Manipulacija podataka
Postavlja se pitanje zašto se istraživanje Fondacije fokusira na radikalne grupe koje nemaju veze sa zvaničnim vjerskim životom Bošnjaka, dok ignoriše institucije poput Islamske zajednice i FIN-a, koje već desetljećima ili stoljećima upravljaju vjerskim životom Bošnjaka. Ove zvanične institucije, koje okupljaju oko 3.000 džemata, redovno sarađuju sa međunarodnim partnerima u borbi protiv nezakonitih aktivnosti. Ignorisanje ovih činjenica pokazuje jasnu namjeru manipulacije.
Historijska istina vs. Fabricirani narativi Historijska činjenica je da Bošnjaci nikada nisu počinili genocid ili udruženi zločinački poduhvat. No, pokušaj izjednačavanja kroz nametanje imidža radikalizacije je očit. Ubijanje Bošnjaka civila počelo je 1992. godine u gradovima poput Prijedora, Foče, Bijeljine, Sarajeva, Goražda i Višegrada, da bi kulminiralo genocidom u Srebrenici. Poslijeratni pokušaji dehumanizacije i nametanja radikalnog elementa vidimo kao nastavak etničkog čišćenja drugim sredstvima.
Bošnjaci su autohtoni evropski narod, čiji korijeni sežu hiljadama godina unazad. Njihova otvorenost za izgradnju mostova pomirenja ostaje nepromijenjena, ali pod uslovom da se prestane s negiranjem počinjenih zločina i genocida nad njihovim najmilijima, što je potvrđeno mnogobrojnim domaćim i međunarodnim presudama. Međunarodne organizacije, poput Fondacije Konrad Adenauer, mogu igrati ključnu ulogu u ovom procesu, ali samo ako se prestane s etiketiranjem Bošnjaka kao radikala.
Etiketiranje Bošnjaka radikalizmom samo odgađa neophodno pomirenje na ovim prostorima. Fondacija Konrad Adenauer mora prestati s opasnim narativima i raditi na istinskom pomirenju kroz priznavanje historijskih činjenica i podršku procesu izgradnje mira. Samo tako možemo graditi budućnost bez tenzija i sukoba.
