Američki "rat protiv droga" već 50 godina dovodi samo do masovnog zatvaranja, sistemskog rasizma i destabilizacije u Latinskoj Americi. Trump se vraća retorici koja je započela kao politička obmana...
Godine 1971., predsjednik Richard Nixon proglasio je "rat protiv droga" nacionalnim prioritetom za Sjedinjene Države, nazivajući ovisnost o drogama "državnim neprijateljem broj jedan". Gotovo pola stoljeća kasnije, ovaj rat postao je jedan od najvećih neuspjeha američke domaće i vanjske politike, s posljedicama koje prelaze granice SAD-a i direktno utječu na stabilnost regija poput Latinske Amerike i šire.
U tom kontekstu, nedavne izjave Donalda Trumpa o ponovnom pokretanju rata protiv droge, uključujući prijetnje vojnom intervencijom u Venecueli, pokazuju da se stari narativi vraćaju s istim ciljem: domaćom političkom dobiti i strateškom kontrolom u nesigurnim regijama.
Osim retorike, podaci su šokantni: preko 1 bilion dolara je potrošeno na ovaj "rat", bez značajnog smanjenja ni potražnje ni ponude droga. Naprotiv, SAD se suočavaju s historijskom krizom ovisnosti o opioidima i fentanilu, s preko 100.000 smrtnih slučajeva godišnje od predoziranja. Američki zatvori su puni miliona ljudi, velika većina iz siromašnih i rasno obilježenih zajednica, zbog manjih prekršaja povezanih s posjedovanjem ili upotrebom supstanci.
Dokumenti i dokazi otkriveni tokom godina potvrđuju da ovaj rat nikada nije bio zaista o drogama. Bivši Nixonov savjetnik John Ehrlichman javno je priznao da je pravi cilj bio politički napasti progresivne pokrete i afroameričke zajednice kriminalizacijom pod izgovorom droga. Ova tajna strategija je ojačana 1980-ih zakonima Reaganove administracije, koji su nametali nesrazmjerne kazne za istu supstancu, ovisno o konzumiranom obliku i rasi korisnika.
U međuvremenu, SAD su izvezle ovaj rat preko svojih granica, posebno u Latinsku Ameriku, gdje su vojne intervencije, finansiranje korumpiranih vlada i obavještajne operacije proizvele duboku destabilizaciju, trajno nasilje i masovne migracije. Zemlje poput Kolumbije, Meksika i Venecuele platile su najvišu cijenu za rat koji je koristio samo sigurnosnim strukturama i izvođačima radova američke zatvorske industrije.
Nedavne izjave Donalda Trumpa o mogućoj vojnoj intervenciji protiv ruta trgovine drogom u vodama u blizini Venecuele, bez iznošenja ikakvih konkretnih dokaza, oživljavaju duhove propale politike i proširuju njenu opasnost na novi globalni kontekst, gdje se hibridni ratovi, društvene krize i ekstremno siromaštvo ponovo koriste kao opravdanje za geopolitičke intervencije.
Umjesto temeljitog preispitivanja strateških grešaka, politička retorika u SAD-u i dalje se fokusira na silu i strah. Ali nakon 50 godina, svijet više nema luksuz da vjeruje u fikciju. "Rat protiv droga" bio je ogroman neuspjeh s ljudskim, moralnim i strateškim troškovima. Ako ga Trump vrati, posljedice neće osjetiti samo Amerika, već i svi regioni koji su bili žrtve "izvoza" njenih političkih neuspjeha.
