Dok region napreduje prema integracijama, BiH i dalje ne uspijeva usvojiti ključni dokument za nastavak reformi, dok političke elite odlažu odluke koje direktno utiču na građane.
Bosna i Hercegovina se, ni godinu dana nakon isteka roka, i dalje nalazi u jedinstvenoj situaciji među zemljama Zapadnog Balkana – bez usvojene Reformske agende, dokumenta koji je ključan za nastavak evropskog puta i pristup finansijskoj pomoći iz Plana rasta za region. Posljednja sjednica Vijeća ministara, održana protekle sedmice, nije donijela pomak, što stvara realnu prijetnju gubitka dodatnih stotina miliona eura.
Evropska unija je već jasno signalizirala da nepostojanje saglasnosti u BiH dovodi do smanjenja dostupnih sredstava. Ukupno je riječ o 1,085 milijardi eura, a do sada je već umanjen iznos od 108,5 miliona eura. Ukoliko Program reformi ne bude usvojen do kraja septembra, Evropska komisija planira dodatno smanjenje od 10 posto ukupne alokacije, čime bi građani direktno osjetili finansijske posljedice.
Civilno društvo traži hitnu akciju
Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH, platforma nevladinih organizacija koje nadgledaju evropske integracije, poziva Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH da što prije sazove hitnu sjednicu. Cilj je otvorena rasprava o nastavku evropskog puta i prepoznavanje odgovornosti političkih predstavnika u kriznoj fazi procesa.
“Gubitak stotina miliona eura nije apstraktan – to su izgubljeni vrtići, škole, bolnice, kilometri pruge, odnosno direktna šteta za građane. Politička inertnost sada se prevodi u konkretne ekonomske gubitke”, ističe Edo Kanlić iz Transparency International BiH, član Inicijative.
Politička paraliza i njene posljedice
Analitičari upozoravaju da blokada Reformske agende nije samo birokratski problem, već simptom duboko ukorijenjene političke inertnosti. Iako se radi o tehnički jednostavnom dokumentu – listi prioriteta reformi – njegovo neadekvatno tretiranje kao političkog pitanja signalizira ozbiljne izazove u budućoj implementaciji reformi, gdje će biti potrebna politička volja i konsenzus.
“Opstrukcija Reformske agende je šamar građanima koji godinama čekaju evropski životni standard. U međuvremenu jedino što osjećaju su evropske cijene. Ako jedan tehnički dokument izaziva ovakve blokade, teško je očekivati da će implementacija reformi biti efikasna”, dodaje Kanlić.
Kredibilitet BiH pred EU na kušnji
Neusvajanje Programa reformi ozbiljno narušava kredibilitet BiH pred Evropskom unijom i šalje negativan signal međunarodnim investitorima. Država se prikazuje kao nestabilno i nepredvidivo okruženje, što može dugoročno uticati na ekonomski razvoj.
Pred predstavnicima Parlamentarne skupštine BiH sada je prilika da pokažu proaktivnost pred dolazak komesarke za proširenje Marte Kos. Sposobnost zakonodavnog tijela da pozove izvršnu vlast na odgovornost mogla bi biti ključni pokazatelj koliko je BiH zaista spremna za članstvo u EU.
Evropski put Bosne i Hercegovine ne zavisi samo od formalnih dokumenata – on je ogledalo političke kulture, odgovornosti i spremnosti na kompromis. Kako rok za usvajanje Reformske agende ističe, svaki dan kašnjenja povećava rizik od finansijske štete i dodatnog gubitka kredibiliteta u očima međunarodne zajednice. Za BiH, politička paraliza se sada prevodi u konkretan ekonomski račun – i pitanje je ko će na kraju platiti račun.
