Dodik u SAD-u širi narativ o “islamskoj dominaciji” i idejama trećeg entiteta
Lobističke aktivnosti Milorada Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama dobile su nove oblike, a retorika kojom se služi proteklih dvadeset godina u Bosni i Hercegovini sada se preselila i u američki politički prostor. Tokom intervjua u jednom američkom podkastu, Dodik je bivšeg američkog diplomatu nazvao fašistom, a svoju ulogu u međunarodnoj politici predstavio gotovo kao globalni faktor, istovremeno objašnjavajući rusku agresiju na Ukrajinu kroz prizmu nepoštivanja Minskih dogovora.
Međutim, uočljiv je i jedan mnogo opasniji narativ. Dodik u Sjedinjenim Američkim Državama zastupa tezu da je Republika Srpska kroz sve ove godine bila brana kršćanskim vrijednostima Evrope, navodno suočenoj s prijetnjom islamskog globalizma. Ova naracija, iako predstavlja novo lice njegovog javnog nastupa, u biti je blijeda kopija starih geopolitčkih konstrukcija koje su ranije korištene u akademskim i političkim krugovima.
Intervju u kojem je Dodik iznio ovu viziju realiziran je u Banjoj Luci, a ne u SAD-u, te je naknadno distribuiran američkim medijima i političkim strukturama. Materijal su potom preuzeli mediji i osobe povezane s američkom krajnjom desnicom, uključujući novinarke i javne ličnosti s pristupom visokim političkim krugovima. Poruke iz intervjua širene su dalje, uključujući platforme bliske bivšem predsjedniku SAD-a i njegovim suradnicima, što im je omogućilo direktan pristup adresama u Bijeloj kući, Pentagonu i State Departmentu.
Posebno zabrinjava činjenica da se u narativu koristi ista retorika devedesetih godina, kada su etničke podjele u Bosni i Hercegovini predstavljane kao prijetnja srpskom narodu. Sada se slična retorika plasira u američki politički prostor, oblikujući percepciju Bosne i Hercegovine kroz prizmu kršćanske i islamske opozicije.
Dodatnu potporu ovom narativu daju analize i dokumenti iz američkih konzervativnih centara moći, uključujući Heritage fondaciju, gdje su se pojavile ideje o stvaranju trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini. U ovim analizama se, uz zastupanje zaštite kršćanskih vrijednosti, sugerira institucionalno preuređenje zemlje koje bi omogućilo dodatnu autonomiju Republike Srpske. Neki od autora tih analiza povezani su s vodećim političkim akterima u regiji, a ideje su namijenjene utjecaju na visoke instance američke administracije.
Širenje ovakvog narativa u američkom političkom prostoru predstavlja potencijalnu opasnost po međunarodni položaj Bosne i Hercegovine i zahtijeva pažnju domaćih vlasti. Retorika koja se koristi u lobiranju u SAD-u ne samo da falsificira stvarnost u zemlji, već prijeti jačanju etničkih podjela i dodatnoj međunarodnoj stigmatizaciji.
