Otkako je Angela Merkel napustila položaj kancelarke Savezne Republike Njemačke krajem 2021. godine , Njemačkom su zapuhali potpuno drugi vjetrovi.
Rat u Ukrajini natjerao je mnoge, da porazmisle o stanju vojne opremljenosti.
Tako ni Njemačka više nije pacifistička zemlja, a Nijemci žele ubrzanu obnovu snage Bundeswehra (njemačke vojske).
Istraživanaj su pokazala da čak 62% birača traži da se povećaju izdaci za opremanje vojske, a više od 60% priželjkuje povratak obveze služenja vojnog roka.
Nakon višedecenijskog zanemarivanja, njemačka vojna industrija opet ima status najvažnije privredne grane, zajedno sa avio i automobilskom industrijom.
Kupovina oružja više ne izaziva dugotrajne i žučne rasprave. Dapače, doživljava se kao nešto neophodno.
etto.ba u posjedu dokumenta: Koliko brzo se naoružavaju susjedi BiH
Tako je odluka iz decembra prošle godine da se za kupovinu 35 višenamjenskih borbenih aviona pete generacije F-35A Lightning II potroši deset milijardi eura prošla nevjerojatno glatko, uz minimalno protivljenje, i to uglavnom iz vladajućih socijaldemokrata (SPD).
Posljednji put kad se raspravljalo o kupovini F-35 za Luftwaffe, tadašnja ministrica obrane Ursula von der Leyen natjerala je na ostavku zapovjednika vazduhoplovstv generala Karla Müllnera.
Razmatra se kupovina naoružanja
Tadašnja kancelarka Angela Merkel nije htjela ni čuti za kupovinu F-35, zbog vrlo loših političkih i ličnih odnosa s tadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
U samo godinu dana nakon početka rata u Ukrajini jedna od najvećih tekovina šesnaest godina vladavine Angele Merkel potpuno je zatrta. Nijemci ponovo cijene i vole Bundeswehr.
Doduše, ne sve stranke podjednako. Ali će se i to vrlo brzo promijeniti pod pritiskom javnosti jer će oni koji se ne prilagode novoj stvarnosti izgubiti podršku i izbore.
Glavno sredstvo "borbe" protiv Bundeswehra sve četiri vlade (od toga tri kao velika crno-crvena koalicija) kancelarke Merkel bila su minimalna budžetska izdvajanja.
U prvoj godini vladanja njena je vlada za oružane snage izdvojila samo 1.1% DBP-a. Samo jednu godinu (2020.) izdvajanja su bila 1.4% BDP-a. No već naredne 2021. pala su na 1.3%. Manjak investiranja doveo je do kritično male razine održavanja.
Tako su 2018. godine od 128 višenamjenskih borbenih aviona Eurofighter Typhoon operativna bila samo četiri. Iste godine, od šest podmornica Deutsche Marine nijedna nije bila sposobna za plovidbu. Ni danas stanje nije mnogo bolje.
Čelnik neovisne vojne udruge Deutsche BundeswehrVerband pukovnik André Wüstner javno je ustvrdio da je samo 30 posto njemačkih Leoparda 2 sposobno za borbeno djelovanje. Kako njemačka vojska na papiru ima 245 Leoparda 2A5/A6/A7, to bi značilo da Bundeswehr u ovom trenutku zapravo ima samo 73 tenka spremna za borbu.
Loše opremljena vojska
Der Spiegel je objavio sadržaj pisma zapovjednika 10. tenkovske divizije general-bojnika Ruprechta von Butlera upućeno vojnom zapovjedništvu i saveznom ministarstvu obrane. U njemu se opisuje kako je tokom vježbe svih 18 borbenih vozila pješaštva Puma završilo u kvaru. Stoga ne čudi da su se krajem prošle godine njemački mediji jako zanimali za stanje oružanih snaga. U javnost je procurio podatak da Bundeswehr ima dovoljno streljiva samo za dva dana intenzivnih borbi.
Kako bi nadoknadila samo taj nedostatak, Njemačka mora izdvojiti 20-30 milijardi eura samo za municiju.
520 miliona funti za nabavku oružja Ukrajini na čekanju, Međunarodni fond kasni sa uplatom
Kako bi donekle podišao javnosti, kancelar Olaf Scholz je još 27. februara prošle godine objavio formiranje specijalnog fonda od 100 milijardi eura za opremanje vojske. Istovremeno je budžetsko izdvajanje za Bundeswehr u ovoj godini ostalo na samo 1.6%.
To je zato što Scholz dolazi iz socijaldemokrata (SPD), stranke koja je osam godina bila u velikoj koaliciji s demokršćanima (CDU) Angele Merkel.
Zeleni ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock suzdržano bi podržali povećanje izdvajanja, ali se snažno opiru vraćanju obveze služenja vojnog roka.
Oni se smatraju strankom koja privlači mlade ljude, upravo one koje bi vraćanje te obveze najviše pogodilo.
Treći partner koalicije, liberali (FDP) zagovaraju povećanje izdvajanja za Bundeswehr, dok im stav oko povratka vojne obveze nije potpuno određen.
Šef njemačkih liberala i ministar financija Christian Lindner protivi se raspravi o vraćanju obveze služenja vojnog roka te zagovara jačanje Bundeswehra kao visoko profesionalne vojske.
S druge strane, Lindnerova stranačka kolegica Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica Odbora za obranu u Bundestagu, izjavila je da "Načelno ukidanje vojnog roka važi samo u vrijeme mira. U slučaju napetosti ili obrambenom slučaju može se opet aktivirati."
Nema više pacifizma Angele Merkel
Očito se unutar FDP-a još moraju usaglasiti koja će im pozicija donijeti više političkih poena. S druge su strane njemački demokršćani (CDU), pod vodstvom novog predsjednika Friedricha Merza, potpuno odbacili pacifizam Angele Merkel te se snažno zalažu i za povećanje proračunskih izdvajanja za Bundeswehr i za povratak služenja vojnog roka.
Njihova izborna baza ionako su stariji birači desne provenijencije, upravo oni koji najviše podržavaju i veće izdatke i ponovno postojanje vojne obveze.
Doduše, ako se ova Semafor-koalicija održi, novi njemački savezni izbori bit će u oktobru 2025. S druge se strane ni ratu u Ukrajini, koji je sve ovo inicirao, ne nazire kraj.
