Sarajevo je na ivici da postane još jedno žrtveno područje u borbi za političke i ekonomske interese, a Aida Koluder-Agić, bivša predsjednica Naše stranke u sarajevskoj Općini Centar, otkriva zapanjujući istup u kojem se nažalost potvrđuje ono o čemu su mnogi stručnjaci godinama upozoravali – grad je postao žrtva urbicida.
Pod šapama građevinskih moćnika, političkih elita i nesposobnih lokalnih vlasti, Sarajevo polako nestaje, prekriveno betonskim zgradama, bez jasne vizije o njegovoj budućnosti.
Za Koluder-Agić, koja je i arhitektica, ovo nije samo politička borba, već borba za budućnost samog grada. U svom emotivnom i žestokom obraćanju, ona razotkriva bezdušnu igru koja se vodi iza zatvorenih vrata političkih stranaka i općinskih vlasti, gdje struka potpuno gubi svoj glas. "U Općini Centar, gdje Naša stranka ima svog načelnika Srđana Mandića, struka je ignorirana. A kada kažete da stranka, na čijem čelu su političari, donosi ključne odluke o gradskom razvoju bez konzultacija sa arhitektama i urbanistima – to je katastrofa", poručuje Koluder-Agić, jasno ukazujući na ozbiljne posljedice takve politike.
Politika iznad struke: Stručnjaci i građani se bore, ali bez šansi
Sarajevo, koje je decenijama bilo sinonim za kulturni i historijski mozaik, danas je na ivici da postane samo još jedno betonizirano naselje, ispod staklenih fasada i betonskih blokova koji ne ostavljaju prostora za društvene funkcije, ni za kvalitetan život. "Mi čekamo čak 30 godina na usvajanje urbanističkog plana na nivou Kantona. I šta se dešava? Stručnjaci su isključeni iz procesa odlučivanja, dok političari, koji nemaju ni osnovno znanje o urbanizmu, donose odluke koje će oblikovati grad na desetljeća", dodaje Koluder-Agić, naglašavajući da je ovo potpuno politički neodgovorno.
U jednoj od svojih najšokantnijih izjava, Koluder-Agić upozorava da Sarajevu prijeti ozbiljan urbicid, jer ne postoji adekvatna zaštita od urbanističkog divljaštva koje je u toku. "Zamišljajte situaciju: imamo investitore koji grade visoke zgrade na malim parcelama, sa enormnim brojem spratova, dok istovremeno imamo projekt Zahe Hadid, koncertnu halu, koja nije samo upitna, već i potencijalno štetna za sam grad, jer je zemljište na kojem je trebala biti izgrađena već rasprodano. Za to, niko ne odgovara. Šta se zapravo događa? Grad gubi svoj identitet, dok političke elite i investitori napunjavaju svoje džepove", ističe Koluder-Agić, zgrožena stanjem u kojem se našao grad.
Moratorij kao jedina šansa za oporavak
Sa potpunom jasnoćom, Koluder-Agić predlaže konkretan potez koji bi mogao spasiti Sarajevo – moratorij na izgradnju dok se ne usvoji urbanistički plan. "Moramo obustaviti izgradnju dok ne donesemo konkretne planove koji će osigurati ravnotežu između razvoja i očuvanja gradskog identiteta", kaže ona. U ovom trenutku, prema njenim riječima, Sarajevo se nalazi u "sivoj zoni", jer se zaključci o vjetrokoridorima, koji bi trebali štititi grad od nepropisne gradnje, ukidaju, a regulacije o visini objekata nisu jasne.
Ona dodaje kako je Općina Centar došla u situaciju gdje je došlo do "pobjede betonskog lobija" i gdje se jedini prioritet čini gradnja komercijalnih objekata, dok građani ostaju zanemareni. "U centru imamo ogromne projekte, kao što je koncertna hala Zahe Hadid, ali nemamo ni osnovnu infrastrukturu koja bi povezala ove projekte s ostatkom grada, a glavne saobraćajnice su potpuno preopterećene. Investitori grade zgrade bez razmišljanja o opterećenju koje donose, a političari samo odobravaju bez ikakvog konsultiranja struke", kritikuje Koluder-Agić.
Opasnost za kvalitet života u Sarajevu
Sve ove odluke, prema Koluder-Agić, ugrožavaju kvalitet života u Sarajevu, gdje grad postaje mjesto u kojem je kvaliteta života svedena na minimum, a građani i struka potpuno zanemareni. U narednim godinama, kaže ona, Sarajevo bi moglo postati samo još jedno betonizirano naselje, dok će brojni projekti nastaviti narušavati gradsku unutrašnjost i uništavati kulturno-historijsku baštinu koja čini Sarajevo prepoznatljivim na međunarodnoj sceni.
U svom zaključku, Koluder-Agić napominje kako nije samo riječ o arhitekturi ili urbanizmu – riječ je o očuvanju identiteta grada, o njegovom karakteru i duši. "Moramo se probuditi dok još nije kasno. Ovaj grad pripada svima nama, i ako ne poduzmemo mjere sada, bit ćemo samo promatrači njegovog potpunog nestanka", upozorava ona.
U Sarajevu danas, više nego ikad, politika i investitori vode bitku protiv struke i interesa građana. Nažalost, tko će biti pobjednik ove borbe – to još uvijek ostaje nepoznato.
