Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je službeno usvojilo prijedlog Zakona o državnoj imovini, a za njega su glasali članovi Denis Bećirović i Željko Komšić. Pitanje koje se odmah postavilo nakon ove vijesti je: zašto Željka Cvijanović nije iskoristila mogućnost veta?
Iako je Cvijanović glasala protiv prijedloga, to nije spriječilo usvajanje Zakona, budući da Predsjedništvo BiH, kao kolektivno tijelo, donosi odluke većinom glasova.
Sarajevo: Predsjedništvo BiH donijelo odluku o Zakonu o državnoj imovini
Kako bismo pojasnili zašto je prijedlog usvojen i zašto Cvijanović nije mogla aktivirati vitalni nacionalni interes, odnosno blokirati ovu odluku, potrebno je razmotriti Ustav Bosne i Hercegovine i relevantne odluke Ustavnog suda BiH, posebno onu iz 2000. godine (U-9-00).
Prvo, Ustav BiH u člancima III i V jasno određuje nadležnosti državnih institucija (član III) i posebno Predsjedništva BiH (član V).
U članu III, tačka 5, Ustav precizira da državne institucije imaju "dodatne nadležnosti" u određenim slučajevima. To znači da BiH može preuzeti odgovornost za određene poslove ako se entiteti dogovore, ili za poslove koji su predviđeni Aneksima 5-8 Dejtonskog sporazuma, ili one koji su neophodni za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine.
Ova odredba je ključna, jer je upravo pitanje državne imovine direktno povezano s očuvanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, što je Ustavni sud potvrdio u svojoj presudi iz 2000. godine. U skladu s time, Predsjedništvo BiH ima ovlasti baviti se ovim pitanjem.
Gdje je potreban konsenzus?
Drugi važan aspekt Ustava BiH koji pojašnjava situaciju je član V, tačka 2, koji definiše da Predsjedništvo BiH treba težiti konsenzusu prilikom donošenja odluka koje su u nadležnosti ovog tijela. Međutim, tačka 3 precizira nadležnosti Predsjedništva, a neke od njih, poput vođenja vanjske politike, potpisivanja međunarodnih ugovora i imenovanja ambasadora, zahtijevaju konsenzus svih članova i mogu biti podložne vetu.
Primjer ovoga je situacija iz 2019. godine, kada je tadašnji član Predsjedništva Milorad Dodik uspješno uložio veto na pokretanje spora s Hrvatskom oko Pelješkog mosta, pozivajući se na vitalni nacionalni interes. To je bilo moguće jer je riječ o vanjskoj politici, koja zahtijeva konsenzus.
Međutim, u preostalim tačkama nadležnosti Predsjedništva, poput predlaganja budžeta, nije potrebna saglasnost svih članova. Ove godine, recimo, Željko Komšić je glasao protiv prijedloga budžeta, ali nije mogao pokrenuti veto jer se ne radi o pitanju koje zahtijeva konsenzus.
U slučaju prijedloga Zakona o državnoj imovini, Bećirović i Komšić nisu djelovali izvan svojih ustavnih ovlasti, jer se pitanje državne imovine tiče očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, za što je Predsjedništvo nadležno.
Šta slijedi za prijedlog Zakona?
Odluka sada prelazi u ruke Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Jedan od predsjedavajućih Predstavničkog doma, Marinko Čavara, već je izrazio nezadovoljstvo ovim potezom, tvrdeći da članovi Predsjedništva nemaju ovlasti za predlaganje zakona. Iako Ustav BiH jasno potvrđuje suprotno, ovakve izjave sugerišu da će prijedlog naići na otpor u Parlamentu.
No, Ustav BiH omogućava Predsjedništvu da predlaže zakone u određenim područjima, a s obzirom na to da je pitanje državne imovine povezano s očuvanjem suvereniteta, sljedeći korak bi trebao biti rasprava o ovom prijedlogu na sjednici Predstavničkog doma PS BiH.
