Godina iza nas bila je izuzetno teška za poljoprivrednike. Suša i poskupljenja doveli su do gašenja farmi, a period pred nama ne obećava mnogo.
Trenutna inflacija uzrokovana je porastom cijene energenata, te poremećajem transporta poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine i Rusije što utiče na globalni lanac opskrbe hranom, energentima i gnojivom.
Ekonomski stručnjaci smtraju da ako inflacija ostane na ovako visokom nivou, poljoprivrednici će se morati prilagoditi novonastaloj situaciji te je pokušati iskoristiti.
“Trenutno stanje u poljoprivredi je veoma zabrinjavajuće. Otkupne cijene su veoma niske, a s druge strane sirovine za proizvodnju iz dana u dan rastu. Ako se ne zaustavi rast cijena inputa ili ako se nenadomjesti poticajem za 2023. godinu, poljoprivreda će sigurno doživjeti krah. Farmeri su iscrpljeni kako fizički, psihički tako i finansijski”, rekao je za etto.ba Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH.
Sektor poljoprivrede jedan je od najvažnijih sektora bosanskohercegovačke ekonomije i čini oko šest do sedam posto BDP-a BiH. Uzimajući u obzir ovaj podatak, poljoprivrednici se s pravom pitaju da li će im vlasti u 2023. konačno pomoći, napominjući da nikakvu finansijsku podršku nisu dobili kako bi se oporavili od posljedica globalne pandemije koronavirusa.
Tokom ove godine očekuje se i dugo najavljivani poljoprivredni popis kojim bi se došlo do relevantnih činjenica i podataka, a na temelju toga, uz strategije koje su usvojene, definisali bi se akcioni planovi i politike za razvoj poljoprivrede u oba entiteta.
U sklopu priprema za popis poljoprivrede u BiH, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine i Republički zavod za statistiku Republike Srpske sačinili su u oktobru prošle godine probni popis na uzorku od 200 popisnih krugova od kojih je 112 opisnih krugova u Federaciji BiH.
Poljoprivredni popis bi trebao pružiti informacije o zemljišnom fondu, načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, površini voćnjaka, maslinika i vinograda te broju voćnih stabala i čokota vinove loze, navodnjavanju, stočnom fondu, radnoj snazi u poljoprivredi, ostalim dohodovnim djelatnostima, smještaju životinja, gospodarenju stajskim gnojem, mehanizaciji, mjerama potpore ruralnom razvoju te ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Iz Agencije za statistiku naglašavaju da je puni popis poljoprivrede, izuzetno važno statističko istraživanje za našu državu. Prije svega, zbog toga što će, prvi put nakon više od 60 godina, osigurati kvalitetne podatke za analize stanja i potencijala, kao i za strateško planiranje razvoja sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja na svim nivoima organizovanja.
Osim toga, provođenjem punog popisa poljoprivrede u skladu s međunarodnim statističkim standardima, naša zemlja će ispuniti jednu od prioritetnih obaveza iz okvira Procesa stabilizacije i pridruživanja i na taj način olakšati svoj put ka Evropskoj uniji.
