Dok se evropske nacije utrkuju u naoružavanju, Poljska je već odavno u toj priči korak ispred svih. Međutim, iako je Varšava uspjela izgraditi najjaču konvencionalnu vojsku u Evropskoj uniji, novi izazovi pokazuju da su se možda spremali za "stari" način ratovanja, dok stvarna prijetnja postaje sve više hibridna.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Poljska je postala uzor kojem su mnoge evropske vlade težile. Dok su se druge članice NATO-a borile da dostignu prag od dva posto BDP-a izdvajanja za odbranu, Poljska je prošle godine na vojsku potrošila nevjerovatnih 4,7 posto svog BDP-a, što je najviši procenat u cijeloj Alijansi.
Sa petom po veličini populacijom u EU i šestom ekonomijom, Poljska danas posjeduje najveću stajaću vojsku u bloku. Ipak, stručnjaci upozoravaju da brojevi nisu sve.
Iako Poljska posjeduje impresivan arsenal tenkova i aviona, nedavni incidenti ukazuju na ranjivost sistema. Upadi ruskih dronova u poljski vazdušni prostor i sabotaža ključne željezničke pruge za dostavu pomoći Ukrajini pokazali su da konvencionalna armija nije dovoljna protiv hibridnog ratovanja.
"Počeli smo se pripremati za konvencionalni rat. Ispostavilo se da jeftinija sredstva, poput dronova, mogu biti veoma uspješna i ostvariti važne taktičke dobitke, naročito u poređenju sa skupim, konvencionalnim naoružanjem", priznao je poljski zamjenik ministra odbrane Pawel Zalewski u intervjuu za Washington Post
Slučaj iz septembra prošle godine, kada je oko 20 ruskih dronova ušlo u poljski prostor, bio je jasan alarm.
"Ne možete podizati borbene avione svaki put da biste oborili par dronova," kaže Kai-Olaf Lang, ekspert za Poljsku sa Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.
Poljska sigurnosna politika decenijama se oslanjala na blisku saradnju sa SAD-om. Međutim, povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću donio je nove neizvjesnosti. Najava povlačenja američkog osoblja i opreme sa aerodroma Jasionka kod Rzeszowa, koji je bio glavno čvorište za pomoć Ukrajini, izazvala je nelagodu u Varšavi.
Trenutno se u Poljskoj nalazi oko 8.500 američkih vojnika, što je pad u odnosu na početak 2025. godine kada ih je bilo 10.000. Dodatni šok uslijedio je sa novom američkom strategijom nacionalne sigurnosti koja umanjuje rusku prijetnju, fokusirajući se više na migracije. Za Poljsku, Rusija ostaje "egzistencijalna prijetnja".
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, bio je jasan u svom nedavnom obraćanju: Evropa ne može opstati bez američkog nuklearnog kišobrana. Prema njegovim riječima, ako bi se Evropa odlučila na potpunu vojnu samostalnost, izdvajanja bi morala skočiti na 10% BDP-a, uz izgradnju sopstvenog nuklearnog arsenala, što bi koštalo milijarde.
Poljska se sada nalazi pred teškim zadatkom, kako zadržati moćnu konvencionalnu vojsku u koju je uložila ogroman novac, a istovremeno brzo razvijati moderne, fleksibilne tehnologije poput dronova i sistema za odbranu od sabotaža.
"Rusi najbolje razumiju jezik sile. Rusija napada samo one koji su slabi. Oni ne rizikuju protiv jakih", kazao je Zalewski u intervjuu za Washington Post.
