Pomilovanje Ekrema Idrizovića: Lidija Bradara smanjuje kaznu za poreznu utaju, odbijeni drugi zahtjevi
Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine, Lidija Bradara, donijela je odluku o pomilovanju Ekrema Idrizovića, kojem je kazna za poreznu utaju smanjena na uvjetnu osudu. Ova odluka uslijedila je nakon molbe koju je Idrizović podnio, a u kojoj je tražio da se preostali dio njegove četverogodišnje zatvorske kazne zamijeni uvjetnom osudom, uz rok provjere od tri godine.
Idrizović je, prema presudi Vrhovnog suda Federacije BiH, pravomoćno osuđen 6. septembra 2022. godine zbog počinjenog kaznenog djela porezne utaje. Kao direktor Udruženja ratnih vojnih invalida “Inngrad” Sarajevo, Idrizović je u periodu od 2008. do 2013. godine izbjegao plaćanje poreza u iznosu od 1.173.902 KM, čime je nanio značajnu štetu budžetu Federacije BiH. Zanimljivo je da je Idrizović prethodno bio dva puta oslobođen optužbi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, ali je Vrhovni sud kasnije preinačio presude i donio konačnu osuđujuću odluku.
Odbijene molbe za pomilovanje drugih osuđenika
Dok je Idrizoviću odobreno pomilovanje, predsjednica Bradara odbila je molbe za pomilovanje drugih osuđenika. Jedan od njih je Mehmed Sažić, koji je pravomoćno osuđen na devet godina i tri mjeseca zatvora zbog ubistva Đemaila Fuške. Sažić je zatražio pomilovanje, no njegov zahtjev nije prihvaćen.
Također, odbijena je molba Josipa Kolobarića, koji je pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog izazivanja požara u kojem je pričinjena materijalna šteta na više nekretnina, čiji je iznos procijenjen na 33.864 KM.
Politička pozadina i kontroveze
Odluka o pomilovanju Ekrema Idrizovića izazvala je određene političke reakcije, s obzirom na činjenicu da je riječ o osobi koja je bila direktor organizacije koja je ostvarivala značajan prihod, ali je također bila i predmet ozbiljnih optužbi za štetu prema državnim financijama. Odluka da se pomilovanje odobri može se vidjeti kao dio šire političke strategije u Federaciji BiH, s obzirom na to da su pomilovanja često predmet javnih rasprava u kontekstu političkih pritisaka i utjecaja.
Dok će pomilovanje Idrizovića biti predmet daljnjih rasprava, odbijanje zahtjeva drugih osuđenika, poput Sažića i Kolobarića, može se interpretirati kao signal da predsjednica Bradara nastoji održati ravnotežu između političkih interesa i pravde. Ove odluke, kako god bile percipirane, još jednom pokreću pitanje kako u BiH funkcioniše sistem pomilovanja i koliko se politički faktori miješaju u sudske odluke.
