Ni ulazak franšize Marriott u priču o hotelu Ruža nije mnogo promijenio stanje.
U Mostaru se ponovo aktuelizira priča o skorom otvaranju nekadašnjeg hotela Ruža. Radi se o jednom od najkontroverznijih privatizacijskih projekata u cijeloj BiH, čiji je vlasnik biznismen sa bh. i ruskom adresom Emir Kečo.
Za obnovu ovog, nekada možda i najljepšeg hotela u Mostaru, veže se niz kontroverzi. Kupoprodajni ugovor između Agencije za privatizaciju HNK i Keče sklopljen je sada već davne 2000. godine. Period od potpisivanja ugovora do danas ispunjen je odgađanjima, inspekcijama, prekršajima...
SKIDANJE S LISTE
Do sada je potpisano devet aneksa ugovora kojima su produžavani rokovi za završetak radova i otvaranje. Od prvobitno planiranih 15 miliona, cijena izgradnje hotela je narasla na preko 70 miliona. Navodno, novac koji je nabavljan putem kredita, namijenjen za izgradnju hotela, je potrošen, a radovi nisu završeni.
Prije tri godine Kečo je pokušao od Agencije za privatizaciju dobiti saglasnost i za potpisivanje desetog aneksa ugovora, kako bi mogao od Turkish Ziraat banke dobiti novi kredit kojim bi finansirao završetak radova, ali se ovaj pokušaj izjalovio.
Za to vrijeme objekat hotela je i dalje bio otvoreno gradilište, koje je postalo simbolom propalih privatizacija na bh. način.
U široj bh. javnosti hotel Ruža je postao poznatiji kada se o njemu govorilo kao o mogućem razlogu za skidanje Starog Mosta i Starog grada u Mostaru sa liste svjetske kulturne baštine. Naime, UNESCO je zaprijetio da će mostarski most i čaršiju skinuti sa ove liste upravo zbog toga što hotel Ruža svojim izgledom i gabaritima narušava arhitektonski ambijent ovog dijela Mostara, zbog kojeg i jeste upisan na listu svjetske baštine. Zbog ovoga su se u Mostaru svi "digli na noge". Jedni su tražili da se sruši dio hotela, odnosno spratovi koji su bili "višak" u odnosu na zahtjeve UNESCO-a. Drugi su tražili način da se izvrdaju uslovi koje postavlja UNESCO. Prema trenutnom stanju, pobjedu su odnijeli ovi drugi, jer su most i čaršija i dalje na listi, a sporni spratovi hotela nisu srušeni.
Osim toga, u više navrata gradilište su obilazili i inspektori, koji su izricali prekršajne naloge zbog uzurpacije ulica oko hotela i njihovog nevraćanja u prvobitno stanje, kako bi ih mogli koristiti i oni koji žive u tom dijelu grada.
ULAZAK MARRIOTTA
Prije sedam godina, 2016., činilo se da je rješenje na vidiku jer je u cijelu "priču" ušla i svjetski poznata franšiza hotela Marriott. Već tada se očekivalo da će radovi ubrzano biti privedeni kraju. Šampanjac kojim bi se proslavilo otvaranje već je stavljen u frižider na hlađenje. Međutim, kao i prilikom više ranijih najava, i ovaj put je sve odgođeno za neka druga "bolja" vremena. Hotel i dalje zvanično nije otvoren.
Država, odnosno Vlada HNK je na jednostavn način mogla okončati ovu agoniju, ali je to trebala uraditi na vrijeme. Mogla je odmah, nakon probijanja prvog roka, ponovo preuzeti hotel, Keči isplatiti njegov uloženi novac, a onda pronaći nekog investitora koji bi zaista završio posao. Umjesto toga izabran je put stalnog odgađanja, koji je doveo do toga da hotel Ruža postane hotel slučaj i simbol nakaradne bh. privatizacije.
