Porast prijava silovanja u Europi: alarmantne brojke, ali složen kontekst
U javnosti i na društvenim mrežama sve češće se pojavljuju rasprave o rastu broja silovanja u Europi posljednjih dvadesetak godina. Alarmantne statistike i senzacionalni naslovi često izazivaju paniku, ali stvarnost je znatno složenija od onoga što brojke same po sebi pokazuju.
Najbogatiji čovjek svijeta, Elon Musk, izazvao je dodatnu pažnju kada je na društvenim mrežama podijelio grafiku koja prikazuje veliki porast prijava silovanja u Europi između 2000. i 2023. godine. Musk je u objavi postavio pitanje: „Zašto dozvoljavaju silovanje Europe?“
Brojke koje je podijelio djelomično odgovaraju službenim statistikama za neke zemlje poput Engleske, Walesa, Francuske i Poljske. U Njemačkoj, međutim, utvrđena su značajna odstupanja za 2023. godinu.
Iako su ukupni porasti prijava seksualnog nasilja nesumnjivi, tumačenje tih brojki zahtijeva detaljan kontekst – uključujući promjene u zakonodavstvu, društvenu svijest i praksu prijavljivanja.
Broj prijavljenih silovanja se udvostručio od 2013.
Podaci Europske unije pokazuju da je broj prijava kaznenih djela seksualnog nasilja više nego udvostručen od 2013. godine, zabilježivši rast od 141%.
Sličan trend bilježi se i u Hrvatskoj, gdje su prijave seksualnog nasilja rasle kontinuirano između 2013. i 2024., s naglašenim porastom u posljednje tri godine.
Švedska kao primjer važnosti konteksta
Poseban primjer je Švedska, zemlja s najviše prijavljenih silovanja u Europi. Tamošnja statistika pokazuje malenu razliku između ukupnog broja prijava seksualnog nasilja i prijava silovanja, jer zakonodavstvo uključuje širi spektar činova u kategoriju silovanja nego u drugim zemljama. Svaki čin seksualnog nasilja bez pristanka smatra se silovanjem, a višestruki incidenti od istog počinitelja bilježe se kao zasebne prijave.
Porast broja prijava u Švedskoj često se dovodi u vezu s migracijama, no podaci pokazuju da su zakonske promjene i društvena svijest ključni faktori. Švedska je između 2005. i 2018. proširila definiciju silovanja, uključujući sve seksualne čine bez jasnog pristanka, što je rezultiralo višim brojem prijava.
Velika Britanija: reforma policijske prakse i svijest javnosti
Slično, u Engleskoj i Walesu, prijave silovanja počele su naglo rasti od 2012. godine. Uz povećanu medijsku vidljivost slučajeva i promjene u policijskoj praksi, uvedeni su specijalizirani programi obuke policajaca i fokus na ponašanje osumnjičenih, a ne žrtava. Takve promjene omogućile su veću podršku žrtvama i povećale spremnost ljudi da prijave zločine, čak i one iz prošlosti.
Zakonske promjene širom Europe
Većina zemalja EU u posljednjem desetljeću uvela je zakone zasnovane na principu pristanka. To znači da se svaki seksualni čin bez izričitog, dobrovoljnog i slobodnog pristanka smatra kaznenim djelom silovanja. Ove promjene, uvedene u zemljama poput Švedske, Španjolske, Hrvatske, Irske, Danske i Nizozemske, drastično su povećale broj evidentiranih prijava.
U Njemačkoj i Austriji i dalje vrijedi načelo „ne znači ne“, što zahtijeva verbalno odbijanje spolnog odnosa, dok se u ostatku EU širi pojam eksplicitnog pristanka. Europska komisija 2022. predložila je direktivu koja bi uvela jedinstvenu definiciju silovanja zasnovanu na nedostatku pristanka, no primjena još uvijek nije usvojena.
Hrvatska: proširenje pojma silovanja i zaštita pojedinca
U Hrvatskoj su zakoni proširili definiciju silovanja i uključili svaki nedobrovoljan spolni odnos. Kaznena djela seksualne prirode unutar obitelji i partnerstva također su postala predmet prijave. Ove promjene povećale su zaštitu pojedinca i podigle društvenu svijest o zabrani seksualnog nasilja, što je dovelo do veće spremnosti žrtava da prijave zločine.
Porast prijava silovanja u Europi je nesporan, ali brojke same po sebi ne govore cijelu priču. Ključni faktori uključuju promjene u zakonodavstvu, veće razumijevanje koncepta pristanka, društvenu svijest i spremnost žrtava da prijave zločine. Jednostavna usporedba statistika iz 2000. i 2023. godine bez konteksta može biti zavaravajuća i ne odražava stvarnu sigurnosnu situaciju.
