Posljednjih deset dana u Bosni i Hercegovini obilježila su četiri nova slučaja samoubistava – dva u Sarajevu, na područjima Vraca i Alipašino Polje, te dva u Unsko-sanskom kantonu.
Ovi tragični događaji samo su dio poražavajuće statistike koja bilježi 120 samoubistava u Federaciji BiH od početka godine do kraja septembra. U čak 90 slučajeva počinioci su bili muškarci, dok su žene bile počinitelji u preostalih 30 slučajeva.
Statistički pregled: Tuzlanski kanton prednjači
Najveći broj samoubistava zabilježen je u Tuzlanskom kantonu, gdje su evidentirana 32 slučaja, dok je Zeničko-dobojski kanton s 30 slučajeva na drugom mjestu. Kantoni Sarajevo i Unsko-sanski bilježe 22, odnosno 11 slučajeva, dok su na začelju ove tužne liste kantoni poput Zapadnohercegovačkog i Bosansko-podrinjskog, s jednim prijavljenim slučajem.
Iako je ukupan broj samoubistava za 40 manji u odnosu na isti period prošle godine, zabrinjava činjenica da se na jedno izvršeno samoubistvo procjenjuje 20 i više pokušaja.
Treća dob u središtu statistike
Analize pokazuju da su osobe starije životne dobi najzastupljenije među počiniocima. Najveći broj samoubistava – 32 – zabilježen je u dobnoj skupini od 60 do 70 godina, dok su 27 osoba bile u dobi između 50 i 60 godina. Čak 20 osoba između 70 i 80 godina, kao i 10 starijih od 80 godina, odlučilo je okončati svoje živote.
Društvo često zaboravlja starije generacije, što vodi ka izolaciji i usamljenosti. Odsječenost od porodice i prijatelja, uz teret svakodnevnih problema poput teških životnih uslova, finansijskih poteškoća i zdravstvenih problema, dodatno otežava njihovu svakodnevnicu.
Nema sistemskog rješenja
Iako se problem suicida često tematizira, prevencija ostaje u sjeni. U BiH ne postoji sveobuhvatan program koji bi uključivao institucije, porodice i zajednicu u borbu protiv ovog problema. Takav program mora biti dugoročan, s naglaskom na edukaciju javnosti, osnaživanje porodica i razvijanje senzibilnosti prema ranjivim grupama, posebno starijim osobama.
Životni standard penzionera je dodatni faktor koji doprinosi problemu. Mnogi stariji građani jedva sastavljaju kraj s krajem, s penzijama koje nisu dovoljne ni za osnovne lijekove, a kamoli za dostojanstven život.
Načini izvršenja
Statistika pokazuje da je najčešći način izvršenja samoubistava vješanje, koje je zastupljeno u 69 slučajeva, dok je 18 osoba koristilo vatreno oružje. Ostali načini uključuju utapanje, trovanje, skok s visine i aktiviranje eksplozivnih naprava.
Šira društvena akcija kao ključ
Borba protiv suicida zahtijeva angažman cijelog društva, uključujući vladine i nevladine organizacije, te zajednice poput vjerskih institucija koje imaju veliki utjecaj. Potrebno je raditi na podizanju svijesti, pružanju podrške ugroženima i stvaranju okruženja koje će smanjiti osjećaj usamljenosti i beznađa.
Statistika je poražavajuća, ali još strašnija je spoznaja da iza svakog broja stoji ljudska priča – nečiji roditelj, prijatelj ili komšija. Svaka od njih je opomena da je vrijeme za djelovanje već odavno isteklo.
