Porezna uprava pod dirigentskom palicom Nikšićeve vlade
Porezna uprava Federacije BiH nedavno je, tokom dvodnevnog inspekcijskog nadzora, izrekla kazne u iznosu od oko 650.000 KM zbog različitih nepravilnosti. Ovo je bila druga takva akcija inspektora, sprovedena prema nalogu premijera Nermina Nikšića.
Nikšić, poznat po odluci kojom je povećan minimalac i s njim povezani doprinosi, na taj je način dodatno opteretio poslodavce. Istovremeno, na konferenciji za medije, izdao je naredbu v.d. direktoru Porezne uprave Admiru Omerbašiću da pojača kontrolu u realnom sektoru kako bi spriječio eventualna odjavljivanja radnika zbog novih fiskalnih nameta.
Dok porezni inspektori tokom svojih akcija hvale uspjehe, kazne se mahom izriču malim i srednjim preduzećima, dok najveći poreski dužnici ostaju netaknuti. Nije sporno sankcionisati one koji posluju u sivoj ekonomiji, ali čini se da su ove akcije usmjerene više prema zastrašivanju i pritisnima, nego prema rješavanju suštinskih problema.
Posebno je problematično što, kada inspektori i zakorače u javne kompanije pod kontrolom Vlade FBiH, troškove kazni snose građani putem budžetskih sredstava. Na taj način, menadžri javnih preduzeća, koje postavlja sama Vlada, ostaju zaštićeni od odgovornosti, dok se teret prebacuje na poreske obveznike.
Porezna uprava redovno objavljuje spiskove najvećih dužnika, među kojima su javne kompanije pod kontrolom Vlade FBiH, s dugovima koji premašuju stotine miliona maraka. Međutim, protiv tih subjekata rijetko se pokreću postupci, a i kada se to dogodi, Vlada koristi javna sredstva za podmirivanje njihovih dugova.
Situacija je još apsurdnija kada se zna da inspektori ne ulaze u kladionice koje su također na listi najvećih dužnika. Slična situacija je i u Kantonu Sarajevo, gdje javna preduzeća poput KJKP „Gras“ godinama prave milionske dugove, ali ostaju zaštićena zbog političkih veza.
Na jugu zemlje, dugovi javnih preduzeća poput SKB Mostar premašuju sto miliona maraka. Ipak, inspektori izbjegavaju taj prostor, jer bi to moglo izazvati nezadovoljstvo Dragana Čovića, jednog od glavnih političkih saveznika aktuelne vlasti.
Uz sve ovo, Vlada FBiH i resorni ministar Adnan Delić pokušavaju dodatno opteretiti osobe s invaliditetom. Pravdaju smanjenje njihovih prava tvrdnjama da trenutni zakon ugrožava budžet, iako istovremeno predlažu rješenja koja podrazumijevaju manje isplate ovoj osjetljivoj kategoriji.
Mandat trenutne Vlade FBiH bliži se kraju, ali šteta koju ostavljaju iza sebe neprestano raste. Dok se vlast fokusira na političke igre i zaštitu privilegovanih, građani i privreda trpe posljedice njihovih odluka.
Pitanje koje ostaje jeste hoćemo li se kao društvo konačno probuditi i boriti za svoja prava, ili ćemo nastaviti pasivno posmatrati kako nas vode prema dnu. Vrijeme je da odlučimo da li ćemo podržavati vlastite interese ili nastaviti zavisti onima u regiji koji se bore za bolju budućnost.
