Iako se već godinama poslodavci i vlast slažu da je trenutni zakon koji predviđa da poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) snose cjelokupni teret bolovanja od 42 dana neprimjeren, promjene se još uvijek ne nazire.
Vlasti u FBiH nisu ponudile rješenje koje bi olakšalo život poslodavcima, uključujući i prebacivanje obaveza liječenja povreda na radu, bez obzira na odgovornost, isključivo na poslodavce.
Uz to, zloupotrebe bolovanja postale su svakodnevica. Dok evropski prosjek bolovanja iznosi 6,5 dana godišnje, u FBiH je taj prosjek 25 dana, a u Kantonu Sarajevo 22 dana godišnje, što je četiri puta više od prosjeka EU.
Ogroman trošak za bolovanja
Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (ZZO KS), u prošloj godini otvoreno je 5776 bolovanja u trajanju dužem od 42 dana, dok je broj kraćih bolovanja, koja idu na teret poslodavaca, daleko veći. Samo za refundaciju naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad, ZZO KS je izdvojio 10.077.831 KM u 2023. godini.
U prvih pet mjeseci 2024. godine, otvoreno je 2551 bolovanje u trajanju od 42 dana ili više, što je poreske obveznike u KS koštalo 3.143.604 KM.
Najčešći razlozi za bolovanja
Najviše bolovanja u prošloj godini otvoreno je pod šifrom Z35, koja označava nadzor nad visokorizičnom trudnoćom. Slijede M54 (bol u leđima), M51 (druge bolesti intervertebralnog diska), O26 (druge bolesti u trudnoći), R42 (vrtoglavica), I10 (povišen pritisak) i F43 (akutna reakcija na stres) te S93 (povreda skočnog zgloba).
Poslodavci se često susreću s radnicima koji otvore bolovanje na manje od 42 dana, vrate se na posao, a zatim opet odlaze na bolovanje po istom osnovu.
Neadekvatan nadzor i kontrole
Ljekari priznaju da su zloupotrebe česte, kako od strane radnika tako i od strane onih koji im odobravaju bolovanja. Kontrola se odnosi na pravilnu primjenu odredbi Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad. Nadzor nad radom izabranih doktora medicine i ljekarskih komisija vrše direktori zdravstvenih ustanova, ovlaštena lica privatne prakse, kontrolori kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i stručna tijela koja odredi upravni odbor zdravstvene ustanove.
Privremenu spriječenost za rad utvrđuju izabrani doktori medicine za prvih 42 dana, dok privremenu spriječenost za rad preko 42 dana utvrđuje Prvostepena ljekarska komisija. Na nalaze i ocjene izabranih doktora medicine mogu se uložiti prigovori Drugostepenoj ljekarskoj komisiji, koja donosi konačne odluke.
U Sloveniji rekord sa brojem zaposlenih na bolovanju
Potencijalna rješenja: Digitalizacija i primjer Srbije
Slični problemi sa zloupotrebom bolovanja zabilježeni su i u Srbiji, gdje je Ministarstvo zdravlja pooštrilo kontrole i uvelo sistem elektronskog bolovanja. Digitalizacija cijelog sistema i kvalitetna statistika pomogle bi u boljem praćenju bolovanja i donošenju kvalitetnih mjera.
"Digitalizacija i dobra statistika bi sigurno pomogli u ovom procesu. Kada pratite koji doktori češće daju bolovanja, koji radnici ih koriste i koliko često, te kada se podaci usporede po firmama, branšama, sektoru... dobivate ozbiljnu statistiku, a ona je jedini temelj za donošenje kvalitetnih mjera," rekao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
S obzirom na to da su trenutni podaci često nekompletni i neusklađeni, potrebno je uspostaviti efikasan sistem koji će pružiti pravi prikaz i omogućiti stvarne promjene.
