Švedska je ukinula svoje zakone o bogohuljenju 1970-ih i sada ima neka od najjačih zakonskih predviđanja za slobodu izražavanja u svijetu. Ali zemlja nema zakon koji je posebno zabranjuje spaljivanje ili skrnavljenje vjerskih tekstova, uključujući i Kur’an. Vidjećemo šta će biti naredne sedmice kad je najavljeno spaljivanje jevrejske svete knjige Tore
Diplomatski sukobi oko spaljivanja Kur’ana ispred džamije u Švedskoj prijete da eskaliraju u trgovinski rat nakon što su muslimani sa Bliskog istoka i sjeverne Afrike pozvali da bojkotiraju švedske proizvode.
Prošlog mjeseca, 37-godišnji irački izbjeglica koji želi da se knjiga zabrani, istrgnuo je stranice iz Kur’ana i zapalio ih ispred centralne džamije u Stockholmu. Ključna tačka spora je činjenica da je protest odobrio švedski sud.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan predvodio je hor kritika niza islamskih vlada zbog odluke da se dopusti nastavak antiislamskih protesta. “Na kraju ćemo naučiti arogantne zapadnjake da vrijeđanje muslimana nije sloboda misli”, rekao je Erdogan u televizijskim izjavama.
Saudijska Arabija je napomenula kako se taj čin poklopio s vjerskim festivalom Kurban-bajram i završetkom hodočašća hadža:
“Ova djela mržnje i ponovljena djela ne mogu se prihvatiti nikakvim opravdanjem”, saopćilo je saudijsko ministarstvo vanjskih poslova.
Ko poziva na bojkot trgovine?
Ranije ove sedmice, džamija Al-Azhar sa sjedištem u Kairu, najstarija sunitska institucija u muslimanskom svijetu, pozvala je muslimane da bojkotiraju švedske proizvode zbog nedavnog spaljivanja Kur’ana. Predložen je sličan bojkot danskih proizvoda usred dva slučaja spaljivanja Kur’ana ove sedmice u Kopenhagenu, glavnom gradu Danske. Džamija je osudila odluke onih vlada koje su dozvolile spaljivanje islamske svete knjige.
Jemenski ministar industrije i trgovine Muhammad Sharif al-Mutahar najavio je bojkot švedskih proizvoda ranije ovog mjeseca. Slično, Mohsen Rezaei, sekretar iranskog Vrhovnog vijeća za ekonomsku koordinaciju, pozvao je na bojkot 23. jula.
Sada su muslimani na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi na društvenim mrežama pozvali na bojkot švedskih proizvoda koristeći hashtagove “kazni švedsku vladu” i “bojkotiraj švedske proizvode”.
Švedska je jedna od najvećih evropskih ekonomija sa BDP-om od 585,94 milijarde dolara, prema Svjetskoj banci. Također je dom velikih multinacionalnih kompanija kao što su Ikea, koja proizvodi i prodaje namještaj i kućne potrepštine, trgovačkog lanca na malo u uličnoj modi H&M, proizvođača kućanskih aparata Electrolux i provajdera mobilne tehnologije Ericsson.
Prema podacima Švedske privredne komore, 2,6% švedskog izvoza otišlo je na Bliski istok i Sjevernu Afriku 2022. (4,88 milijardi dolara, ili 51,4 milijarde švedskih kruna).
Najveći uvoznici švedskih proizvoda među muslimanskim zemljama su Turska i Saudijska Arabija, prema bazi podataka Ujedinjenih nacija COMTRADE, a slijede Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Indonezija, Malezija, Maroko, Katar, Alžir i Pakistan.
Zabrinutost poslovnih grupa
Business Sweden, grupa za poslovni razvoj u zajedničkom vlasništvu švedske države i švedskog poslovnog sektora sa uredima u zemljama uključujući Maroko, Saudijsku Arabiju i UAE, navodi da “švedske kompanije općenito imaju dobru reputaciju i smatraju se uzornim poslodavcima sa jakim razumijevanjem i povezanost sa lokalnim zajednicama.” Grupa je dodala da pomno prati “nesretnu” situaciju.
“Važno je zapamtiti da švedske kompanije imaju duboke korijene u mnogim muslimanskim zemljama”, navodi se u izjavi za DW. “Želimo da istaknemo da događaji u Švedskoj, gdje je spaljen Kur’an, ni na koji način ne odražavaju naše vrijednosti, i to je nešto što, poput švedske vlade, osuđujemo i od čega se ograđujemo”.
Brza urbanizacija na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi pretvorila je regiju u atraktivno izvozno tržište gdje potražnja za tehnološkim inovacijama raste — posebno u sektorima informacionih tehnologija i komunikacija, transporta, zdravstva i energetike.
Saudijska Arabija i UAE su dva najveća trgovinska izvozna partnera za švedsku izvozno orijentisanu ekonomiju zasnovanu na proizvodnji, rekao je Keith Boyfield, viši saradnik u Informativnom centru Euro-Gulf (EGIC).
Zaljev ima jedan od najvećih državnih fondova bogatstva na svijetu: javni investicijski fond Kraljevine Saudijske Arabije ima za cilj upravljati imovinom od preko triliona dolara do 2025. Gotovo četvrtina te imovine već se drži izvan Saudijske Arabije.
“Mislim da je jedna od najznačajnijih stvari, ako se nastavi neslaganje oko pitanja slobode govora, možda ćete otkriti da državni fondovi Zaljeva zaobilaze Švedsku”, rekao je Boyfield za DW. “To je važno jer su oni ogroman izvor kapitala u smislu ulaganja u industriju i usluge.”
Strah od daljih protesta
Švedska je ukinula svoje zakone o bogohuljenju 1970-ih i sada ima neka od najjačih zakonskih predviđanja za slobodu izražavanja u svijetu. Ali zemlja nema zakon koji je posebno zabranjuje spaljivanje ili skrnavljenje vjerskih tekstova, uključujući i Kur’an.
Boyfield je rekao da su na konferenciji ranije ove godine švedski poslovni lideri već bili izuzetno zabrinuti zbog načina na koji vlasti, po njihovom mišljenju, nisu uspjele procesuirati demonstrante koji su spalili Kur’an. Međutim, dodao je da je zbog toga što Švedska većinu svoje nafte i prirodnog plina uvozi iz Norveške i drugih zemalja izvan Bliskog istoka, važno naglasiti da zaljevske države imaju vrlo malo utjecaja na nordijsku zemlju.
“Ako postoji problem oko trgovine, čini mi se da će turizam biti jedan od ključnih sektora u kojem će Zaljev izgubiti”, rekao je, dodajući da su zaljevske države htjele privući skandinavske turiste i da su također uložile velika sredstva u sportovima kao što je golf.
U međuvremenu, švedski premijer Ulf Kristersson rekao je da je “izuzetno zabrinut” zbog posljedica ako se održe još demonstracija u kojima se oskrnavi Kur’an. “Ako im se odobri, suočićemo se sa nekim danima u kojima postoji jasan rizik da se nešto ozbiljno desi”, rekao je on za švedsku novinsku agenciju TT. “Izuzetno sam zabrinut zbog čega bi to moglo dovesti.”
Pozivajući se na internetsku kampanju dezinformacija aktera koje podržava Rusija, švedska sigurnosna služba SAPO je rekla da se imidž Švedske, koja želi da se pridruži vojnom savezu NATO-a, promijenio “iz tolerantne zemlje u zemlju neprijateljsku islamu i muslimanima, gdje su napadi o muslimanima koje država sankcionira i gdje muslimansku djecu mogu kidnapovati socijalne službe.” SAPO je zadržao svoju procjenu nivoa prijetnje na 3 na skali od 5, što označava “povišenu prijetnju”.
