Danas je započet dugoročni proces revitalizacije i rekonstrukcije Šišman Ibrahim-pašine medrese u Počitelju, koji je obilježen prvim koracima raščišćavanja rastinja i recentnih nanosa zemlje.
Ova inicijativa, koja ima za cilj obnovu jednog od najznačajnijih kulturnih spomenika iz osmanskog perioda, privukla je pažnju lokalne zajednice, ali i šire javnosti.
Na dobrovoljnoj radnoj akciji okupilo se oko petnaestak džematlija iz Počitelja, zajedno s članovima Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Čapljina. Njima se pridružio i mostarski muftija, dr. Salem-ef. Dedović, koji je svojom prisutnošću dodatno naglasio važnost ove akcije.
Međutim, slučaj počiteljske medrese nije samo priča o obnovi jednog spomenika. On je postao simbolom mnogo šireg problema – zakonskog otuđenja i privatizacije vakufske imovine u novijoj povijesti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Posljedice nepostojanja zakona o restituciji ovdje su najočitije, jer su zakonski propisi o nacionalizaciji i privatizaciji nekretnina, doneseni u periodu socijalističke vlasti, kasnije doprinijeli daljoj otuđenosti ovog dragocjenog kulturnog naslijeđa.
Islamska zajednica, unatoč brojnim naporima, dugo je bila onemogućena da zaštiti medresu koja je, u očima mnogih, godinama propadala, a odgovornost za njeno stanje često je pripisivana upravo Zajednici. Izvršni odbor Medžlisa Čapljina suočavao se s brojnim preprekama pri pokušajima povratka ove vakufske nekretnine u posjed, a lokalne vlasti u Čapljini, kao i određene interesne grupe, dodatno su otežavale ove napore.
„Najvažnija poruka koju želimo poslati danas je da se može kada se hoće. Zadovoljstvo je vidjeti kako se naše vjerničke duše raduju ovom historijskom trenutku kada napokon kročimo na tlo Medrese koju planiramo sanirati“, izjavio je Adem-ef. Šuta, glavni imam Medžlisa Čapljina. Ova akcija, kako je naglasio, ne predstavlja samo fizički rad, već i simboličnu poruku Islamske zajednice široj društvenoj zajednici, naglašavajući predanost i trud u svakom aspektu njihovog djelovanja.
Godinama su mediji izvještavali o propadanju Medrese, ali rijetki su ulazili u suštinski problem zbog čega se to dešavalo. Tek sada, zahvaljujući naporima muftije Dedovića i podršci šire zajednice, stvari su se konačno pokrenule u pozitivnom smjeru. Efendija Šuta izrazio je nadu da će lokalna i šira zajednica prepoznati važnost rekonstrukcije Medrese i pružiti potrebnu podršku u tom procesu.
Dvadesetogodišnja borba Islamske zajednice da vrati počiteljsku medresu u svoj posjed bila je obilježena kontinuiranim opstrukcijama vlasti, raznih interesnih grupacija i lokalnih moćnika. Muftija Dedović je podsjetio javnost da je ovaj slučaj preuzeo 2014. godine, a tek nakon deset godina uspjelo se doći do faze da je Medresa otkupljena od ljudi koji su se uspjeli upisati kao njeni vlasnici. „To je naša sudbina, teška sudbina nas Bošnjaka u Hercegovini,“ rekao je muftija Dedović, dodajući da ovaj slučaj pokazuje s kakvim se izazovima Islamska zajednica suočava, koliko su teške okolnosti u kojima djeluju, te s kakvim pritiscima se svakodnevno susreću.
Muftija je također uputio poziv nadležnim federalnim vlastima, pod čijom je nadležnošću Počitelj, da podrže Islamsku zajednicu u revitalizaciji Medrese, u skladu s preporukama i spremnošću Evropske unije i ambasadora Johanna Sattlera. Počitelj, kao dragulj arhitekture i duhovnosti, zaslužuje da bude prepoznat i očuvan za sve dobronamjerne posjetitelje.
„Mi smo dvadeset godina nailazili na brojna pitanja zašto ništa ne činimo s Medresom. Nismo mogli ni ući u njen posjed. S današnjim činom, otvaraju se nova vrata. Očekujemo konkretnu pomoć i podršku federalnih vlasti, jer je Počitelj ostavljen da 'visi između neba i zemlje'. Lokalna vlast u Čapljini ne čini ništa, a federalna vlast preuzela je nadležnost nad Počiteljem. Šta to konkretno znači za Počitelj i njegove građane, najbolje smo se osvjedočili na primjeru naše medrese“, poručio je muftija Dedović.
Veliku podršku Islamskoj zajednici u procesu povratka medrese pružili su i istaknuti kulturni radnici, među kojima se posebno istakao bosanskohercegovački slikar Safet Zec. Njegova inicijativa osnivanja fonda za obnovu medrese, u koji je usmjerio novčanu nagradu dobijenu povodom Dana državnosti BiH, postala je svijetla tačka u ovoj dugotrajnoj borbi. Ova podrška, kako u suštinskom, tako i u simboličnom smislu, pruža dodatnu snagu Islamskoj zajednici da se izdigne iznad svih neprijatnosti i opstrukcija s kojima su se suočavali i još uvijek suočavaju.
