Brojni faktori, kojima je u osnovi doprinio čovjek, ugrožavaju neka od najljepših znamenitosti svijeta. Deset svjetskih destinacija u bližoj ili daljoj budućnosti nestaće sa lica zemlje. Posjetite ih prije nego što bude kasno, a kako je upravo turizam razlog nestanka pojedinih mjesta, internet može biti pravo mjesto da se ‘prošetate’ ovim dijelovima planete.
Ostrva Galapagosa dom su za više od 9.000 životinjskih vrsta. Iako je ovo jedna od destinacija ‘koje morate vidjeti’, upravo turizam dovodi u pitanje opstanak ovog arhipelaga. Svake godine broj turista na ostrvima povećava se za 12 posto. Prije dvije godine na ostrvima Galapagosa bilo je 272.000 posjetilaca, što dovodi do uništavanja ekosistema arhipelaga, a kada će i nestati, bar u obliku u kojem postoji danas, nije poznato.
Gotovo 80 posto od 1.200 ostrva koje čine Maldive nalazi se svega jedan metar iznad nivoa mora. Procjenjuje se da će za manje od 100 godina Maldivi potonuti zbog porasta nivoa mora. Još jedan problem sa kojim se Maldivi suočavaju je odumiranje korala, a do sada je izgubljeno 90 posto koralnih sprudova.
Ugrožen je i Veliki koralni greben, najveći na svijetu, koji se nalazi na sjeveroistoku Australije. Greben koji se proteže na površini koju zajedno imaju Holandija, Švicarska i Velika Britanija, ugrožavaju klimatske promjene, zagađenje vode i povećanje kiselosti okeana. Procjenjuje se da će jedini živi organizam koji je vidljiv iz svemira nestati za nešto manje od 100 godina.
Venecija tone već određeni niz godina, ali je povećanje nivoa mora situaciju učinilo nešto dramatičnijom. Procjene su da će grad nestati za manje od sedam decenija. Broj poplava povećava se iz godine u godinu. Tako je tokom 2000. godine Trg Svetog Marka bio poplavljen više od 60 puta, dok je stotinjak godina ranije poznati trg bio poplavljen manje od 10 puta. Pored toga što tone, problem predstavljaju i turisti kojih je prije pet godina bilo 40 puta više nego samih stanovnika Venecije.
Mrtvo more također se nalazi na spisku ugroženih destinacija. U posljednjih 40 godina smanjilo se za trećinu, a svake godine ovo jezero je pliće za oko 1,2 metra. Uzrok smanjenja Mrtvog mora je manja količina vode koja stiže iz rijeke Jordan, a procjene su da će za manje od pola vijeka i potpuno nestati.
Usljed povećanja temperature zraka procjenjuje se da do 2050. godine sa Alpa u potpunosti mogu nestati ledenjaci koji se formiraju iznad snježne granice.
Ukoliko se ništa ne učini, četvrto najveće ostrvo svijeta nestaće za 35 godina zajedno sa jedinstvenim životinjskim svijetom koji ga nastanjuje. Madagaskar, kao i lemure po kojima je poznat, ugrožava uništavanje šuma. Više od 80 posto flore i faune Madagaskara ne može se naći nigdje na svijetu, a do sada je od prvobitnih više od 300.000 kvadratnih kilometara šuma ostalo nešto manje od 52.000 kvadratnih kilometara.
Do 2040. godine procjenjuje se da će nestati i dvije trećine šuma u basenu Konga. Na ovom prostoru se nalaze druga najveća pluća planete. Sve tropske šume zajedno proizvode oko 40 posto kisika.
Glečeri i glacijalna jezera na prostoru američke savezne države Montane i kanadskih provincija uslijed globalnog zagrijavanja mogu nestati za manje od 20 godina. Na više od 400.000 kvadratnih kilometara nacionalnog parka postoji više od 200 vodopada i 712 jezera koja su dom za 260 vrsta ptica, 1.132 različite vrste biljaka i 62 vrste sisara.
Svake godine Tadž Mahal posjeti između tri i četiri miliona turista. Ali za manje od pet godina biće zatvoren za javnost. Prijetnju predstavlja upravo masovni turizam i zagađenje zraka koji uništavaju fasadu ove znamenitosti iz 17. vijeka,
