Oktobarski izbori za članove Predsjedništva BiH u Federaciji BiH sve su bliži, a politička scena već sada pokazuje složen obrazac kandidatura, predizbornih kalkulacija i mogućeg rasipanja glasova. Građani Federacije BiH biraće dva člana Predsjedništva – jednog iz reda bošnjačkog i jednog iz reda hrvatskog naroda – a već sada se mogu uočiti matematički i strateški okviri koji će oblikovati konačan ishod.
Hrvatski blok: tri kandidata i potencijal za rasipanje glasova
U utrci za mjesto iz reda hrvatskog naroda jasno je jedno ime – Slaven Kovačević iz Demokratske fronte. Njegova kampanja zasniva se na mobilizaciji birača koji su ranije podržavali Željka Komšića, pokušavajući kombinovati tradicionalnu bazu DF-a s glasačima koji su nezadovoljni HDZ-om. Očekivani broj glasova potrebnih za pobjedu, temeljen na ranijim izbornim ciklusima, kreće se oko 180.000, što je cifra koju Kovačević tek treba testirati u praksi.
Protukandidati dolaze iz HDZ-a i povezanih stranaka, pri čemu je trenutno favoritkinja Darijana Filipović, dok opozicija drži “tajnog kandidata” koji bi mogao iznenaditi i poremetiti očekivanja. Ova tri kandidata stvaraju situaciju u kojoj bi rasipanje glasova moglo biti presudno. Povijest prethodnih izbora pokazuje da HDZ-ov kandidat bez snažnog jedinstva birača teško osigurava pobjedu, dok Kovačević mora računati na mobilizaciju glasača izvan tradicionalnog HDZ-ovog korpusa.
Bošnjački blok: Bećirović favorit, Efendić i SDA kao izazovi
U bošnjačkom bloku situacija je statistički složenija, ali politički predvidljiva. Denis Bećirović, kandidat stranaka okupljenih oko Trojke (SDP, NiP, NS), izlazi kao favorit, zahvaljujući širokoj prepoznatljivosti i dosadašnjoj političkoj platformi. Međutim, na njegovu poziciju ozbiljno utiče Semir Efendić iz Stranke za BiH, posebno snažan u Sarajevu, dok SDA izlazi sa vlastitim kandidatom, što dodatno rasipa biračko tijelo.
Matematika sugerira da bi pobjeda u ovom bloku zahtijevala najmanje 300.000 glasova. Iako je Bećirović na prethodnim izborima imao preko 330.000 glasova, učestvovanje u vlasti i prisustvo novih kandidata mogu smanjiti njegovu prednost. Efendićev lokalni uspjeh, iako značajan u Sarajevu, još uvijek je nepoznanica na širem nivou Federacije, dok SDA-ov kandidat može osvojiti glasove tradicionalnih birača koji su ranije podržavali Komšića ili druge opozicione figure.
Strategija i mobilizacija: ključni faktori
Izlaznost birača i njihova mobilizacija mogli bi biti odlučujući faktori na oba bloka. Na hrvatskom segmentu, rasipanje glasova između Kovačevića, HDZ-a i eventualnog “džokera” može odlučiti pobjednika, dok u bošnjačkom bloku ključna pitanja uključuju: koliko Bećirović može zadržati prethodne glasače, koliko Efendić može osvojiti izvan Sarajeva i koliko će SDA uspjeti mobilizirati tradicionalnu bazu.
Osim toga, glasači koji su ranije podržavali Komšića, ali ne žele glasati za Kovačevića, mogu dodatno utjecati na ishod hrvatskog segmenta. Istovremeno, politička strategija stranaka – od fokusiranja na urbane centre do mobilizacije u manjim općinama – predstavlja dodatni sloj kompleksnosti.
Predizborna matematika i scenariji
Prethodni izbori sugeriraju da oko trećine glasačkog tijela Federacije, odnosno približno 650.000 do 700.000 birača, odlučuje o pobjedniku u oba segmenta. Matematički, oko 300.000 glasova može biti dovoljno za siguran trijumf, ali stvarni rezultat ovisit će o distribuciji glasova među kandidatima i uspješnosti predizbornih kampanja.
Kao rezultat toga, oktobarski izbori za članove Predsjedništva iz Federacije BiH obećavaju neizvjesnu i složenu borbu. Strategija kandidata, mobilizacija birača i sposobnost izgradnje koalicija – kako u hrvatskom, tako i u bošnjačkom bloku – bit će odlučujući faktori koji će oblikovati političku mapu Bosne i Hercegovine za naredne četiri godine.
