Bosna i Hercegovina bliža zakonu o državnoj imovini, ali prepreke i dalje ostaju-Usvajanje zakona unutar Predsjedništva BiH uz burne reakcije iz RS
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, u jeku dugotrajnih političkih rasprava i pravnih zavrzlama, donijelo je važnu odluku usvajanjem Prijedloga zakona o državnoj imovini. Iako je ovaj korak bio značajan, put do konačne implementacije zakona još uvijek je prepun prepreka, budući da prijedlog sada mora biti odobren i u oba doma Parlamentarne skupštine BiH – Predstavničkom domu i Domu naroda. Uprkos važnosti ovog zakona za budućnost državne imovine u BiH, stavovi su daleko od ujednačenih, posebno kada su u pitanju entitetski predstavnici iz Republike Srpske.
Naime, članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Željka Cvijanović, glasala je protiv prijedloga. U saopćenju iz njenog ureda, usvajanje zakona nazvano je "politikanstvom," te je naglašeno da je ovaj zakon u suprotnosti sa interesima entiteta Republika Srpska. Cvijanović je posebno istakla kako su dva člana Predsjedništva BiH, bošnjački i hrvatski, "glumci" koji navodno predstavljaju interese "kobajagi" države, dok zapravo podrivaju ustavne ovlasti entiteta. Ovakav stav ponovo je potaknuo raspravu o složenoj pravnoj i političkoj dinamici unutar Bosne i Hercegovine, posebno kada je riječ o vlasništvu nad državnom imovinom.
Šta predviđa zakon o državnoj imovini?
Prijedlog zakona o državnoj imovini ima za cilj urediti pitanje vlasništva i upravljanja državnom imovinom na državnom nivou. U članu 1 zakona jasno je precizirano da BiH, kao pravni sljednik Republike Bosne i Hercegovine, ima suvereno pravo nad cjelokupnom državnom imovinom. Zakonom se uspostavljaju pravni okviri za upis prava vlasništva u zemljišno-knjižnim i katastarskim evidencijama, te se regulišu principi raspolaganja, upravljanja i korištenja imovine. Pored toga, predviđena je uspostava Jedinstvenog registra državne imovine, kao i osnivanje Direkcije za upravljanje tom imovinom.
Obrazloženje zakona naglašava njegovu važnost, ocjenjujući ga kao jedan od najvažnijih zakona koje treba donijeti Parlamentarna skupština BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zakon se bavi i pitanjem subjekata državne imovine, planiranjem njenog korištenja, zaštitom i pravnim zastupanjem u sporovima. Ključna je i činjenica da zakon predviđa mehanizme zaštite državne imovine, koja je u proteklim decenijama često bila nelegalno prisvajana i otuđivana, naročito na entitetskom nivou.
Problem nezakonitog prisvajanja imovine
Od završetka rata i potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Bosna i Hercegovina nije uspjela uspostaviti jasan zakonski okvir koji bi regulisao raspolaganje državnom imovinom. To je omogućilo neustavno i nezakonito prisvajanje državne imovine, posebno od strane entiteta Republika Srpska, ali i u Federaciji BiH, gdje je imovina preknjižavana i rasprodavana bez potrebnih zakonskih okvira.
Entitet Republika Srpska je godinama donosio neustavne zakone kojima je pokušavao legalizovati prisvajanje državne imovine, upisujući je na entitet u zemljišno-knjižnim i katastarskim evidencijama. Slična praksa zabilježena je i u Federaciji BiH, gdje je imovina preknjižavana i otuđivana, iako bez donošenja specifičnih zakona koji bi regulisali ovo pitanje na entitetskom nivou.
Iako su donesene brojne presude Ustavnog suda BiH koje su imale za cilj spriječiti ovakve aktivnosti, njihova implementacija u praksi je izostala, a država Bosna i Hercegovina nije bila u stanju pravovremeno zaštititi svoju imovinu. Posljedice ovih nelegalnih aktivnosti još uvijek su nepoznate, jer ne postoje tačni podaci o obimu državne imovine koja je preknjižena ili otuđena na nepravilan način. U budućnosti se očekuje da će implementacija zakona o državnoj imovini donijeti više jasnoće o razmjerima ovog problema, te omogućiti povrat otete imovine pod okrilje države.
Politička dinamika i izazovi u usvajanju zakona
Iako je usvajanje ovog zakona unutar Predsjedništva BiH veliki korak naprijed, politički analitičari upozoravaju da bi zakon mogao naići na ozbiljne prepreke u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković izrazio je skepticizam u vezi s mogućnošću da zakon dobije potrebnu većinu, naglašavajući da su interesi različitih političkih aktera daleko od usklađenih. Posebno se to odnosi na predstavnike iz Republike Srpske, koji su već najavili protivljenje ovom zakonu, tvrdeći da on zadire u nadležnosti entiteta.
Nažalost, ovo nije prvi pokušaj donošenja zakona o državnoj imovini. U prošlosti su zabilježeni pokušaji u 2008. i 2016. godini, kada su pojedine parlamentarne grupe inicirale procedure za donošenje zakona, ali nijedan od tih pokušaja nije doživio parlamentarnu raspravu. Bosna i Hercegovina i dalje ostaje bez zakona koji bi na državnom nivou regulisao pitanje imovine, dok se nezakonite aktivnosti i dalje nastavljaju.
Značaj zakona za budućnost BiH
Zakon o državnoj imovini nije samo pravno pitanje, već je i pitanje suvereniteta i integriteta države Bosne i Hercegovine. Njegovo donošenje bi moglo osigurati bolju kontrolu nad imovinom koja pripada državi, spriječiti njeno nezakonito otuđivanje, te stvoriti jasne mehanizme za upravljanje ovom imovinom u skladu sa potrebama države i njenih institucija.
Iako će put do konačnog usvajanja zakona biti težak, mnogi smatraju da bi njegovo donošenje značilo važan korak ka očuvanju državnog suvereniteta, ali i uspostavljanju pravne države u punom kapacitetu. Međutim, ostaje za vidjeti da li će političke prepreke i interesi pojedinih aktera unutar Bosne i Hercegovine ponovo zaustaviti ovaj proces, ostavljajući pitanje državne imovine neriješenim i dalje otvorenim za zloupotrebe.