Mane Đurić, bivši načelnik Stanice javne bezbjednosti u Vlasenici, optužen za ratne zločine počinjene tokom 1992. i 1993. godine, preminuo je u petak, potvrdila je Boračka organizacija opštine Vlasenica.
Đurić je sahranjen jučer, dok je suđenje protiv njega bilo razdvojeno od ostalih optuženih zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja.
Optužnica za zločine protiv čovječnosti
Đurić je bio jedan od četvorice optuženih u predmetu koji je obuhvatao i Radenka Stanića, Miroslava Kraljevića i Gorana Garića. Svi su optuženi za sistemski progon bošnjačkog stanovništva na području Vlasenice. Optužnica ih tereti za niz zločina uključujući nezakonito zatvaranje civila, ubistva, seksualna zlostavljanja, mučenja, prisilne nestanke i druga nečovječna djela. Ovi zločini počinjeni su u periodu kada su snage bosanskih Srba preuzele kontrolu nad opštinom Vlasenica, a bošnjačko stanovništvo postalo meta brutalnih progona.
Tok suđenja i zdravstveni problemi optuženog
Posljednje ročište kojem je Mane Đurić prisustvovao održano je u oktobru 2023. godine, kada su svjedočili dva svjedoka Tužilaštva BiH. Zbog njegovog narušenog zdravstvenog stanja, postupak protiv Đurića prvi put je razdvojen još 2019. godine, uz zaključak medicinskih vještaka da nije sposoban pratiti suđenje.
Nakon što se 2021. stanje optuženog privremeno poboljšalo, postupak je ponovno spojen s predmetima protiv ostalih optuženih. Međutim, početkom septembra ove godine, na statusnoj konferenciji, medicinski stručnjaci su utvrdili da Đurić može pratiti suđenje, ali uz značajna ograničenja – jednom mjesečno, u trajanju od najviše dva sata, s obaveznom pauzom od 15 minuta. Odbrana je odmah uložila prigovor na ovakvo rješenje, ističući da optuženi zbog zdravstvenih problema nije u stanju ni da putuje na sud. Sud BiH je nakon toga ponovno razdvojio postupak protiv njega, ali suđenje nije moglo biti nastavljeno jer je Đurić ubrzo preminuo.
Pravda za žrtve ostaje nedostižna
Smrt Mane Đurića još jednom naglašava izazove s kojima se suočava pravosudni sistem Bosne i Hercegovine u procesuiranju ratnih zločina. Često dugotrajna i komplikovana suđenja, u kombinaciji s narušenim zdravljem optuženih, otežavaju dostizanje pravde za preživjele i porodice žrtava.
U slučaju Vlasenice, koja je postala sinonim za masovne progone Bošnjaka tokom agresije na BiH, ovo je još jedna epizoda koja završava bez presude. Preživjeli i porodice onih koji su izgubili živote ili nestali u ovom periodu, ostaju s gorčinom jer se odgovorni ne suočavaju s pravdom.
Kontroverze oko razdvajanja predmeta
Razdvajanje predmeta zbog zdravstvenih razloga izaziva duboke kontroverze u javnosti i među stručnjacima za ljudska prava. Kritičari tvrde da se često koriste kao taktika za izbjegavanje odgovornosti, dok advokati odbrane ističu pravo optuženih na humane uvjete suđenja. Smrt Đurića, koji je prema medicinskim nalazima bio sposoban za ograničeno suđenje, ostavlja pitanja o tome da li je pravosuđe trebalo ranije prilagoditi pristup i omogućiti brže procesuiranje slučajeva poput ovog.
Slučaj Mane Đurića sada završava bez konačne presude, ostavljajući mnoge upitnike o efikasnosti pravosuđa u BiH i pravdi za žrtve ratnih zločina. Iako je suđenje protiv ostalih optuženih u predmetu nastavljeno, smrt jednog od ključnih optuženih predstavlja simboličan, ali i stvaran gubitak šanse za pravdu u slučaju Vlasenice.
