U nekoliko evropskih zemalja, prevare s kilometražom su podložne visokim novčanim kaznama, a u nekim slučajevima čak i zatvorskim sankcijama. Nova studija koju je sproveo CarVertical otkriva gubitke koje trpe kupci i države zbog ovakvih prevara s kilometražom na polovnim vozilima.
Praksa manipulacije kilometražom stara je, ali nažalost i dalje prisutna, čemu nisu imuni ni kupci polovnih vozila u Bosni i Hercegovini.
Ova prevara može izazvati velike financijske gubitke za prevarene kupce, ali također može nanijeti štetu institucijama države u kojoj se takva vozila prodaju. Stoga nekoliko evropskih zemalja ima zakone koji strogo kažnjavaju osobe koje manipulišu s kilometražom.
Nova studija koju je provela online platforma za verifikaciju vozila CarVertical istraživala je ovu temu u 21 zemlji Evrope. Cilj studije bio je istražiti kazne i zakonsku regulativu koja se primjenjuje u tim zemljama.
Rezultati studije pokazuju da lokalno zakonodavstvo u ovim zemljama obuhvata sankcije za sve vrste prevara s automobilima, uključujući i manipulaciju s kilometražom. Međutim, iz različitih razloga, prevaranti često izbjegavaju stroge kazne.
Primjerice, u Francuskoj je lažiranje kilometraže kažnjivo novčanom kaznom do 300.000 eura, dok je u Hrvatskoj predviđena zatvorska kazna do osam godina. U Poljskoj, prevaranti mogu biti osuđeni na pet godina zatvora.
U nekim zemljama, poput Češke, Litvanije i Francuske, manipulacija s kilometražom može rezultirati dvogodišnjom zatvorskom kaznom. U Španiji i Italiji, kazna za ovo djelo je 3,5 godine zatvora, dok u Njemačkoj i Mađarskoj lažiranje kilometraže može biti kažnjeno i godinom dana zatvora.
Međutim, rijetki su slučajevi u kojima se izriču maksimalne kazne za krivotvorenje kilometraže. Češće su kazne bazirane samo na novčanim kaznama. Primjer za to je Latvija, koja je lider u manipulaciji s kilometražom u Evropi. Prema ovoj studiji, 12,9 posto vozila pregledanih na online platformi imalo je lažnu kilometražu, a za to niko nije odgovarao u posljednje četiri godine. Kazna za lažiranje kilometraže u ovoj baltičkoj zemlji iznosi samo 100 eura za fizička lica i 1.000 eura za pravna lica.
Praksa manipulacije kilometraže je češća u istočnoj Evropi nego na zapadu, zbog nižih prihoda i većeg broja uvezenih vozila.
Na kraju, istraživanje pokazuje da je teško dokazati ove prevarne radnje. Zbog međunarodnih transakcija između kupaca i prodavaca, često se događa da se vozila prodaju u jednoj zemlji nakon što je kilometraža manipulirana u drugoj. Da bi se spriječile takve manipulacije, potrebni su odgovarajući zakoni na nivou čitave Evrope.
