Na današnji dan 1916. godine Albert Enstein je objavio opću teoriju relativnosti. Ta Einsteinova teorija objašnjava gravitacijsku silu kao posljedicu zakrivljenosti prostora i vremena.
Objavljena je u njemačkom naučnom časopisu Annalen der Physik. Eksperimentalni dokaz za tu teoriju predstavlja pojava savijanja zraka svjetlosti u jakom gravitacijskom polju (primjerice zvijezda).
Einsteinova opća teorija relativnosti uvelike je prihvaćena kad se pomoću nje uspjelo objasniti nepravilnosti u kretanju planete Merkur. Naime, te su nepravilnosti bile neobjašnjive dotadašnjom Newtonovom teorijom gravitacije. I danas, 107 godina od njenog objavljivanja, opća teorija relativnosti Alberta Einsteina zaokuplja mnoge fizičare.
Opća i posebna teorija relativnosti koja je objavljena još 1905. godine ukidaju i Galilejeve i Newtonove pojmove kao što su: apsolutni prostor, apsolutno vrijeme, apsolutno mirovanje, te nepromjenjivost mase, a jednako tako i apsolutnost činjenice koja sadrži istodobnost dva prostorno udaljena zbivanja. Time su uspostavljene pretpostavke za razvoj tzv. postmoderne kozmologije.
On je iz zahtjeva za jedinstvenim opisom elektromagnetizma i mehanike došao do posebne teorije relativnosti koja je ujedinila prostor s vremenom te materiju s energijom. Zatim je posebnu teoriju relativnosti objedinio s gravitacijom stvorivši opću teoriju relativnosti koja je neraskidivo povezala pet najosnovnijih pojmova fizike: prostor, vrijeme, materiju, energiju i gibanje.
Teorijski fizičar Albert Einstein to je, nesumnjivo, zaslužio iskazujući, kao nitko prije njega, iznimni spoj inteligencije i kreativnosti. Do danas je ostao najutjecajniji i najpoznatiji naučnik i intelektualac svih vremena.
