Politički kompromisi u energetskom sektoru: Promjene u BH-Gasu u kontekstu Južne interkonekcije
Sve je izvjesnije da će kompromisi postignuti oko projekta plinovoda Južna interkonekcija donijeti promjene unutar javne kompanije BH-Gas, što zahtijeva izmjene i dopune Statuta ove firme. Ove izmjene obuhvataju ključne aspekte poslovanja kompanije i, čini se, imaju za cilj usklađivanje sa zahtjevima političkih aktera.
Pripremljeni nacrt izmjena Statuta, koji je u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, predviđa nekoliko značajnih promjena. Jedna od njih je izmjena Člana 4., prema kojoj bi se pod izvršavanjem privredne djelatnosti javnog karaktera smatralo i priključivanje pravnih lica na plinski transportni sistem uz saglasnost BH-Gasa, čime se dodatno precizira djelovanje kompanije u skladu s energetskom politikom.
Podružnice i politički dogovori
Jedna od najznačajnijih izmjena odnosi se na mogućnost osnivanja podružnica BH-Gasa, što trenutni Statut ne prepoznaje. Ova izmjena uključuje uvođenje novog člana koji predviđa da BH-Gas može poslovati kao cjelina, ali i osnivati podružnice van sjedišta kompanije u Sarajevu. Prema nacrtu, podružnice bi bile poslovne jedinice bez pravnog subjektiviteta, ali bi mogle obavljati poslove u okviru djelatnosti kompanije uz ovlaštenje Uprave i Nadzornog odbora.
Ova izmjena omogućava formiranje podružnice u Mostaru, koja bi bila odgovorna za implementaciju Južne interkonekcije. HDZ je ranije zahtijevao osnivanje potpuno nove kompanije sa sjedištem u Hercegovini, ali je taj zahtjev kompromitovan formiranjem podružnice. Premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, ranije je izjavio da formiranje podružnice u Mostaru ne znači stvaranje novog plinskog operatora, čime je djelimično ispunjen zahtjev HDZ-a.
Promjene u Upravi i dodatna kontrola
Predložene izmjene također uključuju promjene u strukturi Uprave BH-Gasa. Prema dopunama Člana 45., Uprava bi se proširila uvođenjem pozicije direktora za razvoj interkonekcija, što se može tumačiti kao način za jačanje operativnih kapaciteta kompanije, ali i kao dodatno sredstvo za političku kontrolu.
Dopune predviđaju i mogućnost formiranja projektnih timova za implementaciju specifičnih projekata, što Uprava može regulirati posebnom odlukom. Ovo bi moglo omogućiti veću fleksibilnost u realizaciji Južne interkonekcije, ali otvara pitanje transparentnosti u upravljanju resursima i kadrovima.
Također je predloženo potpuno brisanje Člana 57., koji je članovima Uprave garantovao pravo na raspored na drugo radno mjesto u kompaniji nakon isteka mandata ili razrješenja, što može značajno uticati na radni status i sigurnost upravljačkih kadrova.
Reforma kao međunarodni imperativ
Američki ambasador u BiH, Michael Murphy, ranije je pozvao na ubrzanje reformi u BH-Gasu. Nakon sastanka s premijerom Nikšićem, Murphy je istakao da su ove izmjene ključne za realizaciju projekta Južne interkonekcije. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH već je usvojio Zakon o Južnoj interkonekciji, ali se čeka njegovo usvajanje u Domu naroda kako bi stupio na snagu.
Uz političke pritiske i međunarodne zahtjeve za reformama, pitanje Južne interkonekcije i promjena u BH-Gasu jasno pokazuje složenu mrežu interesa unutar energetskog sektora Federacije BiH. Ostaje da se vidi hoće li ove promjene donijeti efikasnije upravljanje ili dodatno zakomplicirati političke odnose.
