Cijene sirove nafte na svjetskim tržištima rastu od kraja juna, kada se trgovalo po cijeni od 70 do 75 dolara za barel. Većina analitičara smatra da će cijena do kraja godine premašiti 100 dolara za barel, a to bi moglo zakomplikovati situaciju sa inflacijom u EU i SAD.
Situacija sa dizelom je još gora. Vjerovatno će izbiti globalna nestašica, a mjesecima cijena dizela raste brže od cijene sirove nafte. Uticaj na vlasnike dizel putničkih automobila samo je manji dio problema, jer se kretanje cijena dizela prelijeva na cijelu privredu.
Cijene dizela rastu širom svijeta, Rusija zabranjuje izvoz
Nestašica dizela se već osjeća u cijelom svijetu kroz poskupljenje ovog goriva. Na tržištu postoji manjak od desetine miliona barela, uprkos usporavanju industrijske aktivnosti u Kini i EU. U stvari, proizvodnja se još uvijek nije vratila na nivo prije pandemije.
Rusija je odlučila da iskoristi situaciju, pa je drastično smanjila izvoz ovog energenta. Iako se to direktno odnosi prije svega na kinesko tržište, jer su SAD i EU uvele sankcije Rusiji, deficit zbog slabijeg uvoza iz Rusije mora se zamijeniti uvozom iz drugih dijelova svijeta. Kina je veliki uvoznik sirove nafte iz Rusije, ali i naftnih derivata poput dizela.
Ruski izvoz u 20. dana septembra manji je za 30 odsto u odnosu na isti broj dana u avgustu. Kremlj je u četvrtak otvoreno objavio da uvodi ograničenja na izvoz dizela kako bi stabilizovao cijene goriva na domaćem tržištu. Najavljeno je da će to biti privremeno, ali nije naveden ni tačan ni približan datum kada bi zabrana izvoza mogla biti ukinuta.
Bjelorusija, Kazahstan, Jermenija i Kirgistan izuzeti su od zabrane, ali ne i Kina. Iz zvaničnog saopštenja Kremlja može se pročitati da motivacija leži u činjenici da sama Rusija ima problema sa poskupljenjem goriva. Prema izvještajima ruskih medija, farmeri su se žalili na visoke cijene tokom žetve u avgustu.
Sama Rusija ima problem sa poskupljenjem dizela, iako ga izvozi po nižoj cijeni
Zbog rasta cijena na svjetskim tržištima i slabljenja rublje, cijena dizela u samoj Rusiji mjesecima raste. Iako prodaje sirovu naftu i njene proizvode sa velikim popustom, zbog sankcija koje su joj uvedene, prati i trend rasta ili pada svjetskih cijena.
Na primjer, dok je cijena sirove nafte tipa Brent (glavna svjetska cijena po kojoj se drugi mjere) na kraju prošle godine bila oko 80 dolara po barelu, cijena sirove nafte Urals, po kojoj se najveći dio ove energije proizvodi u Rusiji prodat je za 50 dolara.
U međuvremenu, država u Rusiji je primorala kompanije da ne prodaju sa tako velikim popustom, sa ciljem da se popust smanji sa 30 dolara po barelu na 20 dolara po barelu. Politike su uglavnom bile uspješne, tako da trenutno Rusija prodaje sirovu naftu po cijeni od 15 dolara ispod svjetske cijene.
Saudijska Arabija i OPEC namjerno su smanjili proizvodnju sirove nafte
Cijene dizela i drugih sirovih naftnih derivata rastu i zbog smanjenja proizvodnje sirove nafte u Saudijskoj Arabiji i zemljama OPEC-a, međunarodne organizacije zemalja izvoznica nafte. Dodatni razlog je nedostatak rafinerijskih kapaciteta širom svijeta, problem koji postoji od pandemije.
Smanjenje proizvodnje sirove nafte od strane velikih izvoznika sa Bliskog istoka ima veći utjecaj na tržište dizela nego na tržišta ostalih rafiniranih naftnih derivata, jer njihova "teža" sirova nafta proizvodi veći udio dizela kada se rafinira.
Saudijska Arabija je smanjila proizvodnju sirove nafte za milion barela dnevno i najavila da je neće povećati barem do početka 2024. godine. Istovremeno, Rusija je najavila da će smanjiti izvoz za 300.000 barela dnevno, što će također biti implementiran do početka naredne godine.
Proizvodnja dizela u SAD-u je niža nego prije pandemije
Problemi s dizelom nisu samo geopolitičke prirode, odnosno posljedice odluka OPEC-a i Saudijske Arabije da smanje proizvodnju i odluke Rusije da zabrani izvoz. Problemi postoje i na samom Zapadu.
Prema izvorima iz same industrije, održavanje rafinerije obično se obavlja u ovom dijelu godine. To zahtijeva smanjenje kapaciteta ili privremeno zaustavljanje proizvodnje. Drugi "unutrašnji" razlog je što rafinerijski kapaciteti još nisu obnovljeni nakon masovnog zatvaranja brojnih rafinerijskih postrojenja tokom pandemije.
U 2019. u SAD-u su bile 132 operativne rafinerije i tri neaktivne. Do 2020. broj se smanjio na 125 u funkciji i pet van pogona, a na tom nivou su i sada. Rafinerije proizvode nekoliko vrsta goriva od sirove nafte, pa je smanjen proizvodni kapacitet svih vrsta.
Prije pandemije dnevno se proizvodilo 4,58 miliona barela dizela, a 2022. godine 4,31 milion. Tokom ove godine zabilježen je određeni oporavak, ali je proizvodnja i dalje za oko 200 hiljada barela dnevno manja nego 2019. godine.
Prema informacijama iz SAD-a Prema podacima Uprave za energetske informacije (EIA), cijena sirove nafte čini oko polovinu konačne cijene dizela. Troškovi prerade čine petinu cijene, a distribucija i marketing 15 posto (ostalo je porez). Upravo troškovi distribucije i prerade rastu brže od rasta cijena sirove nafte. Zbog toga se ponekad dešava da cijena dizela raste brže od cijene barela sirove nafte.
EU je prestala da uvozi dizel iz Rusije, najveće evropske rafinerije koja je propala
Prije rata u Ukrajini, EU je većinu dizela za vlastitu potrošnju proizvodila iz ruske sirove nafte u vlastitim rafinerijama. Ali bila je i veliki uvoznik dizela iz Rusije, s udjelom te zemlje od preko 60 posto u ukupnom uvozu EU.
Tek u februaru 2023. EU zabranjuje uvoz dizela iz Rusije. Do tada je udio Rusije u ukupnom uvozu dizela bio preko 40 posto, a u godinama prije rata u Ukrajini preko 60 posto. Od tada se dizel zvanično više ne uvozi iz Rusije, već je zamijenjen dodatnim uvozom sa Bliskog istoka i SAD-a. Dok se za dio uvoza sa Bliskog istoka ionako može špekulirati da je dizel iz Rusije, rast uvoza iz SAD-a nije "lažan".
Suštinski, SAD od maja ove godine izvoze u prosjeku 200.000 barela dizela dnevno, a proizvodnja u samim SAD je 200.000 barela manja nego 2019. Ovo je alarmantna situacija, koja još uvijek nije postala problem samo zato što manje potrošnje dizela u EU ove godine.
Sveukupnu situaciju u EU otežalo je zatvaranje najveće rafinerije u Evropi Pernis u Roterdamu. U vlasništvu kompanije Shell, prerađuje preko 400.000 barela sirove nafte dnevno. Upravo dio koji se odnosi na proizvodnju dizela morao je biti ugašen zbog kvara u srijedu, 20. septembra.
Poskupljenje dizela stvara problem borbe protiv rasta cijena i povratka straha od stagflacije Rast cijena sirove nafte i dizela zakomplicirat će borbu protiv inflacije u EU i SAD-u. Naglo povećanje cijene dizela posebno zabrinjava jer je to najčešće gorivo koje se koristi u kamionima, vozovima i brodovima. Samo to značajno utiče na troškove transporta proizvoda, a time i na konačnu cenu u prodavnicama.
Inflacija od kraja prošle godine postepeno, ali postojano opada, a paralelno s tim, centralne banke SAD i EU povećavaju kamatne stope kako bi smanjile investicije, kreditiranje i potrošnju. Cilj je smanjiti potražnju kako bi se zaustavio rast cijena.
Sve će to biti uzaludno ako cijena sirove nafte, posebno dizela, skoči u nebo. Tada će se vratiti opasnost od stagflacije, situacije u kojoj cijene rastu, a ekonomija usporava i raste nezaposlenost.
Strah od stagflacije bio je jedna od glavnih tema među ekonomistima veći dio prošle godine, ali se zbog početka pada inflacije bez ulaska u recesiju smatralo da je izbjegnut. Novi rast energenata vraća strah od istovremenog rasta cijena i pada privrede.
