Zašto nadležni u Federaciji BiH i dalje ignorišu privatne kompanije i ekonomske gubitke usljed blokade pruge Sarajevo - Ploče?
Privatni sektor u Bosni i Hercegovini suočava se sa ogromnim gubicima usljed blokade željezničkog saobraćaja na relaciji Sarajevo - Ploče, koji traje već više od mjesec dana. Ova blokada, izazvana teškim oštećenjima pruge usljed poplava i klizišta početkom oktobra, ozbiljno ugrožava rad ključnih privrednih subjekata u zemlji. Iako su pogođene kompanije ponudile konkretnu pomoć u sanaciji pruge, vlasti u Federaciji BiH dosad nisu reagovale, ostavljajući situaciju da se pogoršava bez ikakvih konkretnih koraka za rješenje.
Pruga Sarajevo - Ploče, koja je zbog prirodnih nepogoda teško oštećena, važna je za transport robe, a njeno oštećenje ima duboke posljedice po privredu. Među najpogođenijim firmama su GIKIL, Adriatic Metals, ArcelorMittal Zenica, Alternativa, Soda Lukavac, te Bimal, sve ključne kompanije koje doprinose ekonomiji BiH. GIKIL, primjerice, izvještava o gubicima od 2 miliona KM do sada, s očekivanim daljim štetama koje se penju na 10 miliona KM do kraja godine. Dnevni gubitak Željeznica Federacije BiH zbog blokade procijenjen je na čak 280.000 KM.
Iako su se predstavnici tih kompanija već u nekoliko navrata obratili vlastima i ponudili pomoć, uključujući finansiranje obnove pruge, reakcija nadležnih nije uslijedila. Željeznice Federacije BiH, u čijoj nadležnosti je sanacija pruge, nisu odgovorile na apele ni iznosile nikakve konkretne informacije o početku radova.
Na prvom sastanku sa Željeznicama FBiH, održanom ubrzo nakon nesreće, predstavnici privatnog sektora izrazili su spremnost da preuzmu finansijsku odgovornost za obnovu. Kompanije poput Adriatic Metals i GIKIL već su ponudile da pokriju troškove obnove, naglašavajući da će ukupni gubici zbog neaktivnosti biti mnogo veći od same cijene popravke. Iako postoji mogućnost da zakonski okvir otežava prihvatanje ovakvih ponuda, predstavnici privatnog sektora ističu da to nije opravdanje za nepreduzimanje konkretnih koraka.
Takođe, iznesena je zabrinutost zbog nejasnoća u vezi sa procedurama. Iako je Evropska investicijska banka odobrila sredstva za sanaciju pruge, izgleda da je proces zapao u administrativne prepreke, zbog kojih je početak radova još uvijek dalek. Prema riječima Samire Hrustanbegović, portparola GIKIL-a, zašto sanacija traje toliko dugo i zašto su pozivi privatnog sektora ignorisani, ostaje pitanje koje niko iz vlasti ne odgovara.
Već početkom novembra, Privredna komora Federacije BiH poslala je apel Vladi FBiH i drugim nadležnim institucijama, ponovo ističući hitnost situacije. Kompanije su pozvale vlasti da što prije započnu obnovu pruge i omoguće normalizaciju željezničkog saobraćaja. Međutim, odgovor je izostao. Ni nakon toga nisu se pojavili nikakvi indikatori da bi radovi mogli uskoro početi.
Problem blokade željezničkog saobraćaja nije samo lokalni problem, već ozbiljno pogađa cijelu privredu u BiH. Neke od najvećih kompanija koje zavise od ove pruge već su pretrpjele milionske gubitke, a nejasnoća u vezi sa početkom sanacije izaziva još veću nesigurnost među poslovnim partnerima i radnicima. "Svi smo ponudili pomoć, ali još uvijek nemamo nikakvu konkretan odgovor. Zakon možda ne dopušta da se direktno prihvati pomoć privatnih kompanija, ali ovo je situacija koja ne smije biti prepuštena administrativnim preprekama", izjavila je Hrustanbegović.
Izgleda da se politička nesloga i administrativne barijere nastavljaju očitavati u sektoru koji bi trebao biti ključan za obnovu, jer dugotrajna neaktivnost samo produbljuje ekonomske gubitke. Bez obzira na to što su međunarodne institucije već odobrile sredstva i što su privatne kompanije spremne preuzeti troškove, vlasti su još uvijek ostale nijeme, dok se gubici nastavljaju gomilati. Ovakvo stanje, u kojem se administracija ne oglašava ni u najkritičnijim trenucima, dodatno podcrtava problem neefikasnosti vlasti u Bosni i Hercegovini.
