Evropska komisija napravila je nacrt zakona o proizvodnji čiste tehnologije u Evropskoj uniji do 2030. godine, kako bi ostvarila postavljene ciljeve vezane za klimatske promjene i ojačala nezavisnost energetskog sektora.
Među tehnologijama u dokumentu koji je procurio pominju se obnovljivi izvori energije, nuklearna energija i prikupljanje i skladištenje ugljenika.
Procurio je dokument u koji je EURACTIV imao uvid, a bit će objavljen 14. marta. EK traži povećanje podrške za ključne tehnologije koje će Evropi omogućiti da smanji emisiju ugljen-dioksida i prebaci se na proizvodnju energije bez ugljenika.
"Evropa je odlučna u namjeri da predvodi revoluciju korištenja čiste tehnologije. Imamo priliku kakva se događa jednom u generaciji, da pokažemo put brzinom i ambicijom, kao i osjećajem svrhe, kako bismo obezbijedili industrijsku lidersku poziciju za EU u brzorastućem sektoru tehnologije nulte emisije", rekla je u februaru predsjednica EK, Ursula fon der Lajen.
Novi prijedlog zakona koji je procurio predstavlja "prekretnicu za Evropu", ocijenila je En Metler iz inicijative Bila Gejtsa za čistu tehnologiju, "Breakthrough energy".
Dokument koji je procurio otkriva nove ciljeve
Osim uopštenog targeta za evropsku proizvodnju nulte emisije, nacrt zakona koji je procurio uključuje i specifične ciljeve za određene industrije.
Godišnji cilj je upotreba 40% solarnih fotonaponskih uređaja, 50% elektrolizera i 60 posto toplotnih pumpi proizvedenih u EU. Za baterije i energiju vetra, procenat do 2030. raste na 80%.
U pitanju su ciljevi koji bi za Evropu mogli da budu ozbiljan izazov. Primjera radi, lanac snabdijevanja energijom nastalom iz vjetra je ugrožen zbog niskog volumena tržišta i pritiska vezanog za troškove, sporog i "razvučenog" procesa dobijanja dozvola i nekoordinisane politike trgovine u zemljama EU.
"Evropa želi veliki broj vjetroparkova, ali trenutni lanac snabdijevanja nije dovoljno veliki da ostvari taj cilj. Potreba za investicijama postoji naročito u of-šor proizvodnji. Postoje konkretni 'čepovi' u postavljanju of-šor turbina, i Evropa trenutno može da ih proizvede 500, a trebalo bi 1.500", rekao je Fred van Birs, direktor kompanije "SIF".
Evropa mora i da se izbori da solarnu proizvodnju vrati iz Kine, koja trenutno dominira tržištem.
"Naš kontinent je inovator u sektoru fotonaponskih uređaja od prvog dana, ali smo izgubili udio u tržištu i borimo se da načnemo potencijal u poslovima, a planirano je milion radnih mjesta do 2030. godine", rekao je šef internog tržišta EU Tjeri Breton u decembru prošle godine.
Šta ako EU ne ostvari ciljeve?
Dokument koji je procurio otkriva i šta će se desiti ako se ciljevi ne ostvare. Ukoliko EU ne "pogodi" individualne ili uopštene ciljeve, Evropska komisija će "bez odlaganja predložiti dodatne mjere koje će pokriti identifikovane nedostatke".
Nacrt zakona Evropske komisije odražava brige za nedostatak podrške evropskoj industriji u svjetlu američkih subvencija za zelene tehnologije, ali i strahove da bi pretjerana zavisnost od Kine mogla da skrene zelenu tranziciju s puta.
Dokument koji je procurio identifikuje i tehnologije za koje bi trebalo ukloniti "crvenu traku", odnosno olakšati birokratske procese kao što je dobijanje dozvole.
**Među njima su:
Solarni fotonaponski uređaji
Solarna termalna tehnologija
Lokalne i of-šor tehnologije vetra
Baterije
Toplotne pumpe i geotermalna energija
Obnovljivi vodonik
Biometan
Nuklearna fisija
Prikupljanje, upotreba i skladištenje ugljenika (CCUS)
Tehnologija mreže**
Komisija planira da poveća domaću proizvodnju i podstakne lokalni razvoj, kao i konkurenciju. Grupe mogu da se prijave za status posebnog projekta i time dobijaju brže dozvole. Ocijenjeni su kao prioritetni i nacionalne nadležne ustanove moraju da ih tretiraju kao izuzetno značajne. Projekti nazvani "Net zero resilience" koji proizvode više od jednog gigavata godišnje neće smjeti da se grade ili šire duže od godinu dana, odnosno devet mjeseci ako im je proizvodnja manja.
Kako će se finansirati ovi projekti?
Nacrt zakona navodi i različite načine na koje se projekti mogu finansirati iz EU fondova, mada ne otkriva tačne iznose. Primjera radi, ne postoji nacrt cilja nacionalnih prihoda od tržišta ugljenika u EU.
Zemlje Evropske unije mogu, također, da podrže projekte i smanjivanjem troškova pozajmljivanja ili finansijskih rizika u ranim fazama izvođenja.
Prijedlog zakona bit će na stolu Evropske komisije 14. marta, nakon čega će o njemu raspravljati zemlje EU i Evropski parlament.
