Prodaja državne imovine na Jahorini postala je vruća tema u bosanskohercegovačkoj javnosti.
Naime, Vlada Republike Srpske prodala je 56 duluma zemljišta na ovoj planini kompaniji Drvo-eksport Teslić za iznos veći od 41 milion KM. Iza ove kompanije stoji Srđan Klječanin Rufi, odbornik vladajuće stranke SNSD u Tesliću. Nakon što je uplata izvršena, Republička uprava za geodetske i imovinskopravne poslove RS-a brzo je upisala novo vlasništvo nad zemljištem, što je izazvalo brojne kritike i optužbe za kršenje zakona.
Prodaja u sjeni zakona
Zemljište koje je prodato na Jahorini pripada državi Bosni i Hercegovini, a od 2005. godine na snazi je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je donio visoki predstavnik. Ovaj zakon jasno zabranjuje bilo kakvo raspolaganje državnom imovinom do donošenja trajnog zakona na državnom nivou. Uz to, Ustavni sud BiH je prije više od mjesec dana donio Odluku U-6/24, u kojoj se navodi da prodaja nekretnina u vlasništvu Republike Srpske, koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina, putem javnog nadmetanja nije u skladu s Ustavom BiH. Sud je utvrdio da je osporena odluka ništavna i da prestaje važiti od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS-a.
U odluci se dalje navodi da je Vladi RS-a i Ministarstvu trgovine i turizma RS-a naloženo da preduzmu odgovarajuće korake kako bi poništili sve odluke i aktivnosti zasnovane na osporenoj odluci. Međutim, uprkos ovim jasnim uputama, iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a tvrde da je prodaja zemljišta na Jahorini provedena u skladu s Ustavom i zakonima Republike Srpske, te da su sve aktivnosti u vezi s ovom prodajom završene prije donošenja presude Ustavnog suda BiH.
RS upisala državno zemljište na Jahorini uprkos odluci Ustavnog suda BiH
Političke igre i pravna nesigurnost
Ova situacija stavlja pod lupu odnos između entitetskih vlasti i državnih institucija. Dok iz Vlade RS-a tvrde da su postupali u skladu sa svojim zakonima i Ustavom RS-a, pravni stručnjaci upozoravaju da ovakvo tumačenje zakona narušava normativnu hijerarhiju, koja jasno postavlja državne zakone i ustav iznad entitetskih. Dr. Davor Trlin, docent na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu, objašnjava da se političke elite u RS-u ne slažu s državom kao titularom državne imovine, te da takav stav vodi ka pravnim sukobima.
Prema Trlinu, političke elite u RS-u ne priznaju državu kao titulara državne imovine, već tvrde da je Daytonskim sporazumom izvršena raspodjela imovine između entiteta. No, ističe da ovo pitanje može biti riješeno samo kroz kompromis i donošenje zakona na državnom nivou, ali s obzirom na političke tenzije, to se čini malo vjerovatnim.
U međuvremenu, iz Tužilaštva BiH je saopšteno da je 9. maja zaprimljena prijava u vezi s ovim slučajem, koja je dodijeljena postupajućem tužitelju. Iako se još ne zna hoće li doći do konkretnih optužnica, slučaj je pod istragom, a Tužilaštvo će morati utvrditi da li je došlo do kršenja zakona i nepoštovanja odluka Ustavnog suda BiH.
OHR: Odluke Ustavnog suda BiH su konačne
Ured visokog predstavnika (OHR) jasno je poručio da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, te da moraju biti poštovane. Ignorisanje ovih odluka predstavlja kršenje vladavine prava, što je suština evropskih vrijednosti koje BiH treba da usvoji na svom putu ka EU. OHR također naglašava da je na nadležnim institucijama da prate provođenje odluka i osiguraju njihovu provedbu.
Iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a ponavljaju da su sve aktivnosti u vezi s prodajom zemljišta na Jahorini provedene u skladu sa zakonima RS-a, te da su datumi i rokovi jasno pokazali da je sve realizovano prije donošenja odluke Ustavnog suda BiH. Ministarstvo je kategorično u stavu da nikome neće dozvoliti negiranje nadležnosti Republike Srpske i da će pokrenuti postupke protiv svih koji budu pokušali nametnuti odluke koje smatraju nelegitimnim.
Investicijska klima pod znakom pitanja
S obzirom na trenutnu pravnu nesigurnost i složenu političku situaciju, investitori u BiH trebaju biti oprezni. Američki State Department je u svom izvještaju o investicijskoj klimi za 2024. godinu naveo da je Ustavni sud BiH u julu presudio u dva slučaja visokog profila, utvrdivši da entiteti nemaju pravo raspolagati državnom imovinom. Ovaj pravni vakuum i politički sukobi između državnih i entitetskih vlasti stvaraju nestabilno poslovno okruženje, što može negativno uticati na investicije u zemlji.
Dr. Trlin predlaže da se započne proces izmjene stanja u zemljišnim knjigama, kako bi se državna imovina upisala u korist države BiH, te naglašava da bi redovni sudovi mogli biti nadležna adresa za rješavanje ovih sporova. On također podsjeća da RS nije jedini entitet koji je prepisivao državnu imovinu, već da su i kantoni u kojima je HDZ na vlasti, poput Zapadnohercegovačkog kantona, također prisvajali državnu imovinu.
Zaključno, pitanje državne imovine u BiH ostaje otvoreno i predstavlja ozbiljan izazov za pravni poredak i vladavinu prava u zemlji. Ovaj slučaj na Jahorini samo je jedan od mnogih koji ukazuju na potrebu za donošenjem sveobuhvatnog zakona o državnoj imovini na nivou BiH, kako bi se konačno riješila ova dugotrajna kriza. Do tada, pravna nesigurnost i političke tenzije će nastaviti kočiti razvoj i investicije u Bosni i Hercegovini.
