Nalog za hapšenje Vladimira Putina prekretnica je u međunarodnom krivičnom pravu i općenito u međunarodnim odnosima, kaže za etto.ba profesor međunarodnog krivičnog prava i tranzicijske pravde Goran Šimić.
''Ko bi još jučer mogao zamisliti da će predsjednik jedne od najmoćnijih svjetskih sila, članice Vijeća sigurnosti UN-a, članice sa pravom veta, biti lice sa potjernice'', kaže profesor Šimić i dodaje da ne treba imati iluzije da će se hapšenje brzo dogoditi ili da će se uopšte dogoditi, ali ''činjenica je da 123 zemalje na svijetu ima obavezu da predsjednika Rusije Vladimira Putina uhapse. To nije mala stvar.'.
Šimić kaže da zapravo ova situacija pokazuje i svu nefunkcionalnost UN-a i njene trenutne pozicije u svijetu.
''Kada govorimo o ratu govorimo o tome da su u protklih godinu dana svjetski lideri poput francuskog predsjednika Emanuela Macrona, kineskog predsjednika Xi Jinpinga, turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, i drugi pregovarali sa Putinom, a UN je bio u pasivnoj poziciji iako njegova uloga zapravo treba biti obrnuta i trebala je biti ključna upravo u ovakvim sukobima'', kaže za etto.ba profesor Šimić.
Stoga on cijeni da je današnji događaj civilizacijska i društvena prekretnica, jer prema njegovom mišljenju rat u Ukrajini ne treba se završiti pregovorima, nego tako što će Rusija biti poražena i ponižena, a kreatori rata i strašnih ratnih zločina privedeni pred lice pravde.
Otvara se pitanje, kaže Šimić, šta će biti i sa 'lokalnim kabadahijama' na Balkanu, koji su otvoreno pokazivali simpatije prema Putinu i otvoreno surađivali s njim?
Biće zanimljivo vidjeti kako će na potjernicu reagovati čelnici zemalja koji su surađivali s Putinom, zaključuje profesor Šimić.
