Proizvodnja pšenice i ječma u Bosni i Hercegovini u 2025. godini bilježi zadovoljavajuće rezultate, a prema izvještajima s terena, žetva je ove godine bila kvalitetna. Ministar poljoprivrede Unsko-sanske županije Edvin Alijanović potvrdio je da su prinosi u toj regiji, kao i širom BiH, na dobrom nivou.
Ipak, dok su rezultati na poljima ohrabrujući, proizvođače muči niska otkupna cijena, koja prijeti da učini proizvodnju neisplativom. - „Uprkos vremenskim izazovima, prinosi su dobri i proizvođači su zadovoljni rezultatima, ali otkupna cijena kukuruza je slaba“, kaže Alijanović. Prema trenutnim informacijama, poljoprivrednici za kilogram pšenice dobijaju oko 32 feninga, što je znatno ispod troškova proizvodnje.
Proizvođač Mustafa Gradaščević oštro kritikuje ovakvu situaciju: - „Pšenica ne bi trebala biti ispod 45 do 50 feninga po kilogramu. Cijena jedne kifle je 45 feninga, dok kilogram pšenice košta tek 30 feninga. To nije proporcionalno.“ Gradaščević podsjeća da se od kilograma pšenice dobije oko 80 posto brašna i da je ovakva cijena neprihvatljiva.
Poljoprivrednici također ističu da bi država trebala aktivnije koristiti domaću pšenicu za popunjavanje robnih rezervi. Dok razvijene zemlje u svijetu to redovno rade, BiH i dalje zanemaruje važnost stvaranja sigurnosnih zaliha. Posljednjih godina, suočeni s pandemijom, ratovima i drugim krizama, svijet je naučio koliko je važno imati zalihe hrane, no Bosna i Hercegovina je, kako ističu proizvođači, zakazala u tom pogledu.
Dok cijene hrane u svijetu rastu, broj onih koji su spremni proizvoditi hranu u BiH stagnira ili opada. Situacija zahtijeva hitnu promjenu pristupa i veću podršku domaćim proizvođačima.
Podaci Evropske komisije dodatno upozoravaju na globalne trendove: izvoz žitarica u EU značajno pada. Izvoz pšenice smanjen je za 11 miliona tona ili oko 34 posto u odnosu na prošlu sezonu, dok je izvoz ječma pao za 20 posto. Razlozi su loša žetva u Francuskoj i Njemačkoj, slaba konkurentnost evropskih izvoznika, obilna ponuda iz Crnog mora i jačanje eura.
Iako je EU i dalje jedan od najvećih svjetskih izvoznika žitarica, uvoz pšenice u Uniju pada, što ukazuje na to da su zalihe na visokom nivou i da EU prvenstveno zadovoljava svoje potrebe. Glavni uvoznici evropske pšenice su Nigerija, Maroko, Alžir, Velika Britanija i Egipat.
Ukrajina, uprkos ratu, i dalje uspješno snabdijeva Evropu pšenicom, što dodatno naglašava strateški značaj te zemlje u globalnoj poljoprivredi i opravdava međunarodnu podršku njenoj odbrani.
S druge strane, BiH mora hitno podići nivo proizvodnje i osigurati stabilne zalihe. Kvalitetna pšenica i ječam uspijevaju u našim uslovima i nema opravdanja za inertnost. Pred nama su godine neizvjesnosti i izazova, a samo jačanje domaće poljoprivrede može pomoći da se osiguramo od budućih kriza i nestabilnosti na globalnom tržištu hrane.
