Problemi sa maglom na Međunarodnom aerodromu Tuzla uprkos "historijskoj" rasvjeti
Avio saobraćaj u Bosni i Hercegovini se već nekoliko dana suočava s ozbiljnim problemima zbog guste magle koja je zahvatila veći dio zemlje. Mnogi letovi sa sarajevskog i tuzlanskog aerodroma preusmjereni su na druge aerodrome, poput Beograda, Banjaluke i Tirane, dok su neki letovi čak vraćeni na početne destinacije. Međutim, u jeku ove situacije, na Međunarodnom aerodromu Tuzla, prije samo nekoliko sedmica, predstavljena je nova centralna rasvjeta koja je trebala poboljšati sigurnost pri slijetanju u otežanim vremenskim uvjetima, uključujući maglu.
Rasvjeta koja nije ispunila očekivanja
Međunarodni aerodrom Tuzla u novembru ove godine predstavio je novu centralnu rasvjetu kojom je, prema riječima nadležnih, trebao biti poboljšan vizualni kontakt pilota sa pistom, naročito u uvjetima smanjene vidljivosti. Prema zvaničnim izjavama, ovaj projekt je označen kao ključan za daljnji razvoj aerodroma i povećanje sigurnosti zračnog saobraćaja.
Međutim, ni nova rasvjeta nije uspjela spriječiti otkazivanje i preusmjeravanje letova zbog guste magle koja je i dalje ometala slijetanje. Letovi iz Tuzle za Basel i Dortmund, kao i let iz Istanbula, morali su biti otkazani ili preusmjereni na druge aerodrome. To postavlja pitanje – čemu onda služi nova rasvjeta ako nije uspjela riješiti problem koji je trebala adresirati?
Tehnički napredak, ali ne i za maglu
Stručnjaci za avio-saobraćaj naglašavaju da nova rasvjeta u Tuzli, iako je predstavljena kao veliki tehnički napredak, zapravo ne rješava osnovni problem u situacijama poput magle. Naime, iako je instalacija centralne rasvjete poboljšala vizualne uvjete za pilote, ona nije dovoljna za rješavanje problema slijetanja u uvjetima magle, koji zahtijevaju napredniju opremu, poput ILS (Instrument Landing System) CAT III opreme. Ova oprema omogućava slijetanje i pri vrlo niskoj vidljivosti, dok trenutni sustav omogućava slijetanje samo u uvjetima minimalne vidljivosti od 550 metara, što nije dovoljno za sigurno slijetanje u magli.
Stručnjaci također navode da bi za Tuzlu bilo nužno uložiti u CAT III sistem koji bi omogućio slijetanje pri vrlo niskim uvjetima vidljivosti, ali takva investicija zahtijevala bi nekoliko miliona eura, što je daleko veći iznos od sredstva uloženih u rasvjetu centralne linije.
Pitanja oko "historijskog projekta"
S obzirom na ovo, izjava ministra za trgovinu, turizam i saobraćaj u Tuzlanskom kantonu, Almira Žilića, koji je tvrdio da je problem magle sada riješen, postaje sarkastična. Naime, magla je i dalje uzrokovala otkazivanja i preusmjeravanja letova, što pokazuje da nova rasvjeta nije bila dovoljno učinkovita da riješi stvarni problem.
Također, cijeli projekt postavljanja centralne rasvjete u Tuzli pokreće određena pitanja u vezi s transparentnošću i eventualnim političkim vezama. Naime, ugovor za realizaciju ovog projekta dodijeljen je firmi Saraj Inžinjering, čiji je vlasnik Nedžad Branković, bivši premijer FBiH i član SDA. Ova firma je poznata po svojim poslovima sa institucijama Federacije BiH, ali i Tuzlanskog kantona, što stvara sumnje u pozadinske veze i moguće političke interese koji su mogli igrati ulogu u odabiru izvođača.
Iako je Ministarstvo saobraćaja Tuzlanskog kantona predstavilo projekat kao veliki korak prema sigurnijem zračnom saobraćaju, stvarnost pokazuje da problemi u avio-saobraćaju zbog magle nisu riješeni. Iako je rasvjeta tehnički napredak, ona nije dovoljna za prevazilaženje realnih problema, što ostavlja građane Tuzlanskog kantona s pitanjima o opravdanosti uloženih sredstava i stvarnim benefitima koje će ovaj "historijski" projekat donijeti.
